U trendu

Golub sedi na grani razmišljajući o postojanju

Žanr: komedija, drama
Trajanje: 101 min.
Zemlja porekla: Švedska, Nemačka, Norveška

Glavne uloge: Holger Andersson, Nils Westblom, Charlotta Larsson
Scenario: Roj Anderson (Roy Andersson)
Režija: Roj Anderson (Roy Andersson)

SINOPSIS

Kao moderni Don Kihot i Sančo Pansa, dva putujuća trgovca Sem i Džonatan vode nas na kaleidoskopsko putovanje kroz ljudske sudbine. Ovo je putovanje koje nam pokazuje lepotu trenutka, humor i tragiku koji su u nama, kao i veličinu i moralnu slabost čovečanstva.

O FILMU

U okviru 20. Festivala autorskog filma koji se održava od 26. novembra do 3. decembra u Domu omladine, Dvorani kulturnog centra Beograda, Muzeju Jugoslovenske kinoteke, bioskopu Fontana i Domu kulture Studentski grad, domaća publika biće u prilici da vidi ostvarenje švedskog reditelja Roja Andersona „Golub sedi na grani razmišljajući o postojanju“ koje je osvojilo 71. Zlatnog lava na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

Anderson u novom filmu vodi gledaoce na putovanje koje otkriva lepotu pojedinačnih trenutaka, sitničavost, humor i tragediju koje se skrivaju u ljudima. Radnja filma „Golub sedi na grani razmišljajući o postojanju“ smeštena je u savremenu Švedsku. U fokusu filma je dvoje ljudi koji bezuspešno pokušavaju da prodaju vampirske zube i druge predmete za prerušavanje. Povremeni trenuci nadrealizma i pesme, mozaik pojedinačnih sekvenci, oduševili su filmske kritičare u Veneciji.

Roj Anderson, legendarni švedski reditelj, ovim filmom konačno je dopunio „Životnu trilogiju“, koju čine i ostvarenja „Pesme sa drugog sprata“ i „Ti, živi“.

O REŽISERU

Roj Anderson (reditelj)
Jedan je od najpoznatijih švedskih reditelja, rođen je u Geteborgu 1943. godine. Najveći uspeh ostvario je filmom „Pesme sa drugog sprata“, koji je 2000. godine nagrađen u Kanu. Njegov peti igrani film „Golub sedi na grani razmišljajući o postojanju“ finansirale su Švedska, Norveška, Francuska i Nemačka.

Primajući glavnu nagradu venecijanske Mostre, Roj Anderson pomenuo je italijanski neorealistički film „Kradljivci bicikala“ iz 1948. godine reditelja Vitorija De Sike, kao ostvarenje koje je na njega najviše uticalo.

Oficijelni sajt:

 

 

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.