600 ljudi odbilo posao, NSZ ih obrisala s liste

S evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje obrisano je prošle godine više od 600 ljudi zato što su odbili ponuđene poslove ili se nisu javljali poslodavcu.

U slučajevima brisanja lica sa evidencije, mogućnost ponovnog prijavljivanja na evidenciju postoji po isteku roka od šest meseci od dana prestanka vođenja evidencije, odnosno, po isteku roka od devet meseci, za korisnika novčane naknade, objašnjava direktor NSZ Zoran Martinović.

Foto: DT/Pixabay.com

Foto: DT/Pixabay.com

Podaci NSZ pokazuju da 35 lica više nije na evidenciji zbog neopravdanog odbijanja radnog angažovanja na privremenim i povremenim poslovima, 145 lica obrisano je zbog neopravdanog odbijanja ponuđenog odgovarajućeg zaposlenja, a 459 lica obrisano je zbog neopravdanog nejavljanja poslodavcu kome ga uputi Nacionalna služba.

Martinović podseća da su prava i obaveze tražilaca zaposlenja, odnosno nezaposlenih lica i ostalih kategorija tražilaca zaposlenja, definisana Zakonom o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, kao i ostalim podzakonskim aktima – pravilnicima i uputstvima.

Zato, navode u NSZ, u interesu lica je da preduzima sve neophodne aktivnosti, koje mogu dovesti do poboljšanja njegove pozicije na tržištu rada, u smislu sticanja novih znanja, veština, radnog iskustva odnosno i do zapošljavanja.

To znači da lica koja se pridržavaju dogovora postignutog sa savetnikom za zapošljavanje ne mogu biti brisana sa evidencije.

„Neopravdano odbijanje ponuđenog odgovarajućeg zaposlenja, kao i neopravdano nejavljanje poslodavcu kome ga je Nacionalna služba za zapošljavanje uputila radi razgovora o zaposlenju, neopravdano neizvršavanje svih ostalih obaveza definisanih Zakonom, predstavljaju konkretne činjenice na osnovu kojih se, u skladu sa Zakonom, lica brišu sa evidencije nezaposlenih“, objašnjavaju u NSZ.

Govoreći o tome zašto lica na evidenciji NSZ odbijaju poslove, Martinović kaže da su oni različiti, ali da je primetno da se veliki broj lica na evidenciju NSZ prijavljuje zbog ostvarivanja nekih drugih povlastica, bilo socijalne pomoći, umanjenja određenih komunalnih naknada i slično.

„Sve je to nešto što nekim licima omogućuju veću korist od zapošljavanja u kojima se garantuje minimalna zarada. To je već posledica ličnog stanja svakog pojedinca, da boravak na evidenciji može poslužiti za ostvarivanje drugih ciljeva, a ne konkretno pronalaženje posla“, rekao je Martinović.

Inače, u 2015.godini 246.796 osoba sa evidencije NSZ uspelo je da se zaposli.

Najviše je bilo zapošljavanja u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima. Prosečna dužina traženja posla lica sa evidencije NSZ je četiri godine.

(Tanjug)

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Oznake