U trendu

Stranci sve zainteresovaniji za odmor u srpskim banjama

U banjama u Srbiji u prvoj polovini godini boravilo je za 13 odsto više stranih gostiju nego lane, podaci su Turističke organizacije Srbije, a najtraženije su, kako je danas rečno Tanjugu, bile Vrnjačka banja, Selters, Banja Koviljača, Vrdnik, Bukovička banja.

Interesovanja je bilo i za banje koje su se do sada bavile isključivo lečenjem pacijenata o trošku RFZO, poput banje Rusande u Melencima.

Banja se nalazi u selu Melenci, na obali jezera Rusanda po kojem je i dobila ime, a od Zrenjanina je udaljena 16 kilometara na putu ka Kikindi.

Ta banja je ove godine dobila dozvolu nadležnih ministarstava da osim lečenja može da se bavi i turizmom, te je otvorila vrata turistima iz Srbije, ali i inostranstva.

Turisti iz Srbije imaju dodatnu povoljnost da odmor provedu u toj banju i po nižoj ceni zahvaljujući vaučirima koje daje Ministarstvo turizma.

U prvih šest meserci u Rusandi je boravilo 1.500 stranih gostiju iz Slovenije, Nemačke, Rusije, Švajcarske, koji su se za nju odlučili zbog mira, ali i lekovitog blata- peloida, koje se vadi iz jezera Rusanda, a čiji je salinitet vode od 40 do 60 odsto.

Lekovito blato počeli su da koriste Turci, pre 250 godina, da bi lokalni paroh pre 150 godina napravio lečilište, tako što je donatorka Ana Kljajić izgradila prvi paviljon za one koji dođu u banju na lečenje.

„Blato su poslali u carsku akademiju u Beču gde je utvrđena njegova lekovitost koja je do danas sačuvana. Imamo sertifikat Instituta za rehabilitaciju iz Beograda da naše blato ima lekovita svojstva“, rekla je Tanjugu direktorka Rusande Nada Naumović.

Peloid, koji se vadi iz slanog jezera daje dobre rezultate u lečenju neuroloskih bolesti, kožnih bolesti -psorijaze, akne, a može da se koristi i za lečenje ginekoloških bolesti, priraslica i lečenje steriliteta.

Veći broj stranih, ali i domaćih gostuju, u Rusandi tek očeku u narednom periodu, jer su od nadležnih ministarstava zdravstva i turizma tek ove godine dobili dozvolu da se bave turizmom.

Za te namene adaptiran je prvi paviljon koji je izgrađen pre 150 godina, renovirano je 36 soba i 87 postelja. Urađen je velnes centar, a osim bazena i saune u ponudi su i razne masaže – relaksaciona, anticelulit, masaža vulkanskim kamenjem, šijacu, orjentalna sapunica, masaža kamenjem sa himalajskim solima i školjkama iz Tihog okeana.

„Tendencija je da se osim zdravstvenog razvija i velnes program. Sve masaže koje smo uveli imaju terapijsko opravdanje, a mogu se koristiti i u kozmetičke svrhe“, kaže Naumović.

Banje u Srbiji ne ostvaruju velike prihode, ali se u Melencima trude da svake godine obogate ponudu novim sadržajima, renoviraju neki deo banje, uvedu nešto novo.

Od sopstvenih sredstava i uz pomoć pokrajinske vlade, uspeli su da postave polje solarnih kolektora za grejanje sanitarne vode, što je koštalo oko 8,5 miliona dinara, ali se zahvaljujući novom izvoru energije napravi mesečna ušteda od 400.000 do 500.000 dinara.

Zajedno sa kolegama iz Rumunije aplicirali su za projekat međugranične saradnje iz IPA fondova i ukoliko dobiju sredstva, to će im mnogo značiti za renoviranje paviljona za smeštaj, ali u planu imaju da se napravi i šetalište oko jezera Rusanda i plažu za turiste.

„Verujem da će ova banja brzo da napreduje. U planu je da napravimo stazu za šetanje oko jezera i plažu, kako bi se na pravi način iskoristilo jezero koje je izuztno zbog visok salinitet i blata“, kaže sagovornica Tanjuga.

Ona dodaje da u banjii ima 230 vrsta ptica, da treba sačuvati mir i tišinute, te da to bude jedan od glavnih aduta u ponudi, jer su banje po evropi pretvorene u velnes centre sa zabavnim parkovima.

Skromnim sredstvima kojima raspolažu trude se da pacijentima, ali i gostima kojih je bilo ove godine, ponude drugačiji sadržaj.

Tako svakog utorka u banji su tamburaši, subotom kulturne večeri, nedeljom se organizuje noćno kupanje.

Šumnska medicina i vožnja fijakerom se organizuju ukoliko među gostima ima zainteresovanih za te aktivnosti.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar