U trendu

Zakon o ulaganjima za reidustrijalizaciju Srbije

Ministar privrede Srbije Željko Sertić ocenio je danas u Skupštini Srbije da će novi zakon o ulaganjima podstaći investicije i doprineti reinudstrijalizaciji Srbije.

Obrazlažući Predlog zakona o investicijama i predloge izmena Zakona o Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika i Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, on je istakao da su sva tri zakona usmerena ka budućnosti.

Ti zakoni će, kako je istakao, definisati potpuno drugačiji put u ekonomskom životu i onemogućiti neodgovornost, neefikasnost i sve druge negativne stvari koje su se do sada dešavale.

Prema njegovim rečima, novi zakon o ulaganjima koji će izjednačiti status stranih i domaćih investitora, a nakon usvajanja će biti osnovni propis kojim će Vlada Srbije nastojati da poboljša poslovno okruženje.

„Zakon se direktno tiče podsticanja ulaganja  i to ne samo stranih, koja su nam, kao i njavećim državama EU, važna, već i domaćih“, rekao je on.

On je naveo da su do sada, „u praksi i na papiru“, strani ulagači imali prednost u odnosu na domaće, ali da novi zakon to menja.

Zakon o stranim ulaganjima, kako je istakao, stvara novu buduchnost Srbije, jer je uslov za reindustrijalizaciju i otvorenu tržišnu privredu.

Prema rečima Sertića, novo u tom zakonu je to što definiše i šta su ulaganja koja su značajna za Srbiju i da je precizirano koje su obaveze investitora koji dobiju podsticaje.

„Nijednim aktom do sada nisu bile definisane obaveze ulagača. Ono što je velika promena sada, jeste jasan institucionalni okvir, ko se bavi ulagačima i ko je za njih odgovoran“, rekao je srpski ministar privrede.

Sertić je precizorao i da su po novom zakonu razvojena ulaganja od nacionalnog značaja i lokalna ulaganja, kako je naveo, nije isto kad otvorite kiosk ili proizvodni pogon.

Srpski ministar privrede je istakao da portfolio ulaganja nisu investicije za Srbiju, kao i kupovina iz trgovine.

Prema njegovim rečima, doneta je uredba kojom su definisane i klasifikovane opštine, zbog podsticaja, koja predviđa da veće podsticaje dobija investitor koji dodje u devastirana područja.

Crna Trava i Beograd nisu isto, jer, kako je rekao Sertić, 30 ili 40 zaposlenih u Crnoj Travi je ogroman broj, a u Beogradu je to vrlo malo.

Zakonom je, dodao je Sertić, definisano kako i na koji način u odnosu sa investitorima učestvuje administracija, kako bi te investicije bile što efikasnije realizovane.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.