RTCG: NATO Å¡irenje „babaroga“ za Ruse
NATO-ova pozivnica Crnoj Gori da postane 29. Älanica Alijanse ima znaÄaj koji daleko premaÅ¡uje tu balkansku zemlju veliÄine Konektikata, navodi se u analizi MiÅ¡ela Halcela profesora u Centru za transatlantske odnose na DÅŸons Hopkins Univerzitetu.
AmeriÄki portal Hafington post prenosi da uprkos trenutnoj krizi u Evropi i ruskom protivljenju, Älanovi Alijanse su se Ävrsto drÅŸali suÅ¡tine Severnoatlantskog ugovora iz 1949. koji se odnosi na proÅ¡irenje NATO-a, na taj naÄin signalizirajuÄi ostalim potencijalnim kandidatima, poput Å vedske i Finske, da vrata ostaju otvorena i za njih.
Drugo, agresivne reakcije Moskve su pokazale kontraproduktivnu nespretnost, koja karakteriše rusku politiku prema Evropi, kojom upravlja Vladimir Putin.
VoÄe NATO drÅŸava, posebno predsednik Francuske Fransoa Oland nakon masakra u Parizu, nisu podlegle iskuÅ¡enju da „nagrade“ Rusiju za njihovu kooperaciju protiv Islamske drÅŸave tako Å¡to bi uloÅŸile veto na slanje pozivnice Crnoj Gori za NATO.
Oland i ostali su prepoznali da Moskva deluje iz sopstvenih interesa, jer njihovom Severnom Kavkazu prete dÅŸihadisti koji se vraÄaju s ratiÅ¡ta, baÅ¡ kao i zemljama Zapada.
Mala Crna Gora ima ponosnu vojnu tradiciju, s obzirom da se u viÅ¡e navrata borila s Otomanskim carstvim, zatim Austro-Ugarskom u Prvom svetskom ratu i nacistiÄkom NemaÄkom u Drugom.
Ipak, njene oruÅŸane snage od 2.000 ljudi se teÅ¡ko mogu okarakterisati kao pretnja Rusiji, Äije se granice nalaze stotinama milja daleko, a izmeÄu se nalaze joÅ¡ tri drÅŸave. NajbliÅŸe rusko vlasniÅ¡tvo je niz vila za odmore, koje su bogati Rusi izgradili na crnogorskoj obali.
Oni bi bili sigurni u NATO Crnoj Gori, kao i u stanovima ruskih oligarha u Londonu.
Ipak, razumljivo je Å¡to je Rusija uvreÄena pozivanjem te male zemlje u NATO. VeÄinski slovenska i pravoslavna, Crna Gora ima istoriju bliskih odnosa s Rusijom, ukljuÄujuÄi i dve Äerke Kralja Nikole koje su bile udate za Älanove carske porodice Romanov u posljednjim danjima carstva. Ali, to je bilo tada, ovo je sadaÅ¡njost. Pre dve godine, kada je videla da se Crna Gora pribliÅŸava NATO-u, Moskva je traÅŸila dozvolu da sagradi bazu u luci Bar, Å¡to je premijer Milo ÄukanoviÄ glatko odbio.
U periodu pred dobijanje pozivnice, Moskva se koristila potkupljivanjem, podsticala buntovne demonstracije u Crnoj Gori i upozoravala da bi ulazak u NATO predstavljao provokaciju.
Putinov portparol je, kao reakciju na dobijanje pozivnice, kazao da Äe biti „povratnih reakcija“. OÄekujte joÅ¡ demonstracija i druge prljave trikove.
Putin zna da NATO, defanzivni savez, nikada nije imao ofanzivni plan, ponajmanje protiv Rusije. Ipak, uveÄanje NATO-a je postalo „babaroga“ u Kremlju, dok se Putin trudi da zadrÅŸi svoj autoritarni reÅŸim uprkos sankcijama koje su usledile nakon pripajanja Krima i pada cene nafte.
PoÅ¡to nije u moguÄnosti da zadrÅŸi propadanje ÅŸivotnog standarda u Rusiji, Putin je postao agresivniji u spoljnoj politici, kako bi skrenuo paÅŸnju stanovniÅ¡tva Å¡ireÄi strah od agresora sa strane.
Protivljenjem Å¡irenja NATO-a, Rusija oÄigledno krÅ¡i meÄunarodnu dekleraciju koju je potpisala pre pet godina. U decembru 2010., na poslednjem samitu OSCE-a u Kazahstanu, sve Älanice su potpisale Komemorativnu dekleraciju, koja sadrÅŸi sledeÄu reÄenicu: Mi potvrÄujemo uroÄeno pravo svake drÅŸave uÄesnice da je slobodna da izabere ili promeni svoje bezbednosne sporazume, ukljuÄujuÄi i dogovore o savezniÅ¡tvu.
Å to se tiÄe odnosa s Evropom, Putin je svoj diplomatski „alat“ smanjio na jednu reÄ: zastraÅ¡ivanje. Ranije ove godine Rusija je pretila Danskoj nuklearnim raketama ako se pridruÅŸi anti-raketnom Å¡titu NATO-a. Provokativne akcije su se sastojale i u slanju borbenih aviona da prate komercijalne letove, simuliranje napada na dansko ostrvo Bornholb, ispaljivanje mamaca na avione Å¡vedskog ratnog vazduhoplovstva i ulasku podmornica u Å¡vedske i finske teritorijalne vode.
Å ta viÅ¡e, Moskva je poveÄala uÄestalost i veliÄine vojnih vjeÅŸbi, ÄuvajuÄi ih kao tajnu sve do trenutka do kada ne bi trebale da poÄnu – taktika koriÅ¡Äena tokom zauzimanja Krima u martu 2014. Jedna takva vjeÅŸba u 2015. je obuhvatila podruÄje od Arktika do Crnog mora, a u njoj je uÄestvovalo 80.000 vojnika, Sjeverna flota, stotine tenkova i vazduhoplova.
Pod voÄstvom SAD, NATO je odgovorio uspostavljanjem savezniÄkih trupa koje funkcioniÅ¡i po principu rotacije u Poljskoj i BaltiÄkim drÅŸavama, poveÄanjem uÄestalosti vjeÅŸbi i jaÄanjem Snaga za odgovor (NRF).
OÄigledno bi bilo bolje za mir u Evropu, posebno za ruske graÄane koji dugo pate, kada bi Putin ukinuo represiju u svojoj zemlji, kao i ratnu-histeriju i poÄeo da saraÄuje s Zapadom oko zajedniÄkih prijetnji. Do tada, ratoborno ponaÅ¡anje Rusije pruÅŸa jasne razloge za proÅ¡irenje NATO-a, Å¡to je prikazano i slanjem pozivnice Crnoj Gori.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.