Začarani krug i „raspad“: Zašto Hrvati beže?

Hrvatska se 20 godina vrti u krug, bira pogrešno političko vođstvo, što je dovelo do stvaranja političke elite koja ne vodi dobro zemlju, piše Večernji list.

Foto: Beta

Foto: Beta

Posledica toga jeste da je Hrvatska, kako navodi list, nakon privredne krize došla do one mnogo teže – društvene krize koja tera porodice van zemlje.

Trenutno je najbolnija mera zadata iz Evropske komisije, za prevremeno penzionisane i porez na imovinu.

Porez na imovinu će opteretiti ionako osiromašeno društvo, doći će do rasprodaje nekretnina i srušiće im se cena, a prevremeno penzionisanje je problem za zemlju u kojoj ionako 300.000 ljudi godinama ne radi.

Kako navodi list, ne bave se oživljavanjem privrede, a hrvatski političari zaboravljaju da je i ključno pitanje demografija, da za nekoliko godina neće imati ko da radi u Hrvatskoj, a pritisci na penzioni sistem biće jači.

To su glavni problemi koje su izneli hrvatski ekonomisti, prenosi B92.

Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić kaže da je najveći kapital sposobna vlada koju Hrvatska nema.

“Trenutna kriza više nije ni privredna, ni finansijska, nego kriza društva i zato ljudi odlaze. Imamo resurse koji omogućuju dva puta veći dohodak od sadašnjeg, međutim nemamo ni Vladu ni politiku koja će to sprovesti”, kaže Jurčić.

“Sramotno je koliko se Hrvatska malo promenila”, komentarisao je Željko Lovrinčević sa Ekonomskog instituta.

Evropska komisija je Hrvatskoj među merama predložila i da produže starosnu granicu za penziju, ubrzavanje privatizacije i uvođenje poreza na nekretnine. Iako deo naznačenih ekonomista smatra da je to pogubno za zemlju, izgleda da drugog rešenja trenutno nema.

Glavni ekonomista Hipo banke Hrvoje Stojić kaže da će se uvođenjem poreza na imovinu otvoriti prostor za smanjenje poreza na rad i kapital, o čemu razmišlja i Vlada, a potvrdio je to na svom prvom javnom nastupu u ulozi zamenika ministra finansija Saša Drezgić. Cenu rada treba smanjiti jer, kako kaži, Hrvati imaju skupu državu, prenosi Večernji.

Hrvatskoj u prilog još ove godine ide niska cena kapitala pa to treba iskoristiti i zadužiti se na evropskom tržištu za predviđenih 1,5 milijardi evra kojima bi se refinansiralo buduće dospeće dugova.

(Tanjug)

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Oznake