Danas susret Obame i Putina: Hitna rešenja za Siriju
AmeriÄki predsednik Barak Obama i ruski predsednik Vladimir Putin sastaÄe se danas u Njujorku na marginama Generalne skupÅ¡tine UN, prvi put za 15 meseci i uprkos zahlaÄenju zbog Ukrajine, Å¡to pokazuje da su napori za reÅ¡avanje krize u Siriji dobili na hitnosti.
Susret je oÄigledno nastavak veÄ poodmakle komunikacije izmeÄu vodeÄih svetskih sila koje pokuÅ¡avaju da zaustave krvoproliÄe u Siriji i stabilizuju Bliski istok.
Da se neÅ¡to dogaÄa moÅŸe se iÅ¡Äitati i iz izjave nemaÄke kancelarke Angele Merkel koja je potvrdila da je spremna da pregovara o reÅ¡enju krize i sa sirijskim predsednikom Basharom al-Asadom, Å¡to je do sada odluÄno odbijala, navodi „VeÄernji list“.
GraÄanski rat u Sirji izmeÄu reÅŸima predsednika Asada, pobunjenika i Islamske drÅŸave do sada je odneo 250.000 ÅŸivota i izazvao talas izbeglica u okolnim zemljama i Evropi bez presedana, koji mnogi ocenjuju kao najveÄu izbegliÄku krizu u Evropi od Drugog svetskog rata.
SAD i Rusija se do sada nisu slagale u pogledu naÄina za okonÄanje sukoba u Siriji pri Äemu SAD traÅŸe da Asad ode i optuÅŸuju Rusiju da se vojno angaÅŸovala u borbi protiv Islamske drÅŸave kako bi oÄuvala njegov reÅŸim. Moskva smatra da je okonÄanje sukoba u Siriji nemoguÄe bez uÄeÅ¡Äa Asada.
AmeriÄka administracija kaÅŸe da nije nije zainteresovana za Putinov, joÅ¡ neodreÄeni predlog za Srijiu – da Zapad odustane od insistiranja da Asad ode i da se sve strane udruÅŸe u borbi protiv Islamske drÅŸave ali ameriÄki funkcioneri veruju da postoji osnova za saradnju ukoliko Putin bude hteo, piÅ¡e „VaÅ¡ington post.“
Funkcioneri Obamine administracije kaÅŸu da je ameriÄki predsednik spreman da danas potvrdi stav da VaÅ¡ington ne teÅŸi uniÅ¡tavanju sirijske vojske a da je brza promena stanja na terenu, posebno jaÄanje Islamske drÅŸave i sve veÄa humanitarna kriza znaÄe da se interesi SAD i Rusije preklapaju.
U intervjuu televiziji CBS, Putin je rekao da je slanje ruskih aviona, helikoptera i oklopnih vozila u vazduhoplovnu bazu u Siriji usmereno na spasavanje Asada.
„Moje duboko uverenje da Äe svaka akcija suprotna tome, usmerena na uniÅ¡tavanje legitimne vlade dovesti do situacije kakvu sada vidite u drugim zemljama regiona ili u drugim regionima, kao na primer u Libiji, gde su sve drÅŸavne institucije dezintegrisane,“ rekao je Putin a prenosi AFP.
Najnovija izjava ameriÄkog ministra odbrane EÅ¡tona Kartera da bi Moskva i VaÅ¡ington mogli naÄi naÄin da saraÄuju u reÅ¡avanju krize meÄutim ukazuje na izvesno omekÅ¡avanje stava VaÅ¡singtona o ulozi Asada u reÅ¡avanju krize.
Ukoliko se Rusija bude borila protiv Islamske drÅŸave istovremeno traÅŸeÄi politiÄko resenje a ne samo napadujuÄi Asadove neprijatelje, SAD i Moskva mogu da naÄu naÄin da rade zajedno, naveo je on.
Tenzije u Siriji su joÅ¡ viÅ¡e zategle odnose izmeÄu Rusije i Zapada koji su pali na najniÅŸi nivo od Hladnog rata zbog krize u Ukrajini, ali posle viÅ¡emeseÄne razmene optuÅŸbi, poplava izbeglica na pragu Evrope i pretnja od Islamske drÅŸave uÄinli su da okonÄanje ovakvog haosa postane hitno.
I turski predsedni RedÅŸep Tajip Ergodan, oÅ¡tri kritiÄar Asada u meÄuvremenu je sugerisao da bi sirijski lider mogao igrati ulogu u buduÄoj politiÄkoj tranziciji.
Kao znak da se naÄin miÅ¡ljenja menja i u Evropi, nemaÄka kancelarka Angela Merkel je rekla da „moramo razgovarati sa mnogim akterima, a to znaÄi sa Asadom ali i drugima,“ prenosi AFP.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je Rusiju da jasno kaşe koje su namere Moskve u Siriji i da treba da pomogne u vazdušnim napadima protiv Islamske drşave koje predvode Amerikanci.
Filip Gordon, ekspert iz nevladinog Saveta za Spoljne odnose, koji je bo koordinator Bele kuÄe za Bliski Istok, Severnu Afriku i Zaliv s druge strane veruje da bi dublja umeÅ¡anost Rusije u nalaÅŸenje reÅ¡enja u Siriji mogla uÄiniti da Moskva bude otvorenija za politiÄku buduÄnost bez Asada.
„Ako niÅ¡ta drugo, ovo je otvorilo novu fazu u diplomatiji,“ rekao je Gordon.
Foto: BetaHrvatski „VeÄernji list“ piÅ¡e da se nagaÄa da je na vidiku reÅ¡enje bliskoistoÄnog problema, i to uz vrlo radikalnu meru – potpuno prekrajanje granica u tom regionu kojim bi Sirija i Irak nestale kao drÅŸave kakve su, bar na papiru, danas.
List prenosi juÄeraÅ¡nji intervju danskog ministra spoljnih poslova Krisa Jensena za kurdski portal Rudaw i navodi da da je Jensen, iako pri tome nije direktno govorio o podeli zemalja, Jensen snimljen ispred karte na kojoj su jasno iscrtane granice novih podruÄja.
Prema toj karti, Asadov reÅŸim dobio bi uski zapadni pojas danaÅ¡nje Sirije, u kojem se nalazi Damask, ali i glavne sirijske luke poput Latakije, Å¡to bi Rusiji, Asadovom savezniku, osiguralo ono Å¡to Moskva neskriveno ÅŸeli – vojno-pomorsku bazu na Sredozemlju.
Kurdi bi dobili svoju drÅŸavu na severoistoku Sirije i Iraka, Äija bi se relativno uska granica protezala uzduÅŸ juÅŸne granice Turske.
NajveÄi deo Sirije i zapadna polovina Iraka, teritorija koju danas viÅ¡e-manje kontroliÅ¡e IS, bio bi objedinjen u novu sunitsku drÅŸavu, dok bi istoÄni Irak, s Bagdadom kao glavnim gradom, bio pretvoren u drÅŸavu Å¡iitskih muslimana, navodi list.
Putin: Rusija ne planira da uputi kopnene trupe u Siriju
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija ne planira da uputi kopnene trupe u Siriji i da Äe nastaviti da podrÅŸava sirijsku vladu, ali i oÅ¡tro kritikovao ameriÄku vojnu podrÅ¡ku sirijskim pobunjenicima kao nelegalnu i kontraproduktivnu, javljaju ameriÄki mediji.
„Rusija neÄe uÄestvovati u bilo kakvim vojnim operacija na teritoriji Sirije ili u bilo kojoj drugoj drÅŸavi. Bar, za sada, to ne planiramo. Ali razmatramo intenziviranje naÅ¡eg rada kako sa predsednikom Asadom tako i naÅ¡im partnerima u drugim zemljama“, rekao je sinoÄ Putin u intervjuu ameriÄkoj televiziji CBS.
Putin je osvrnuo i na nedavno priznanje Pentagona da pokuÅ¡aj obuÄavanja viÅ¡e od 5.000 sirijskih pobunjenika nije dao rezultate poÅ¡to je oko 50 Sirijaca koji su prvi proÅ¡li obuku vrlo brzo zarobljeno, ranjeno ili su pobegli pri prvom susretu sa ekstremistima.
„Ispostavilo se da samo 60 adekvatno obuÄeno, samo Äetiri ili pet se sa oruÅŸjem bori, dok su ostali jednostavno uzeli ameriÄko oruÅŸje i pobegli da bi se pridruÅŸili Islamskoj drÅŸavi“, rekao je Putin, prenela je agencija AP.
BraneÄi odluku Moskve da nagomila rusko oruÅŸje u Siriji i pruÅŸanje podrÅ¡ke Asadu, Putin je rekao da su sirijske vladine snage jedina legitimna vojska u Siriji i dodao da je vojna podrÅ¡ka SAD „ilegalnim strukturama“ u suprotnosti sa meÄunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjeih nacija.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.