U trendu

EU za preuređenje šengenske zone i prava na azil

Evropska komisija (EK) je danas saopštila da će vladama Evropske unije predložiti paket mera za sveobuhvatno rešavanje imigracije i stavila do znanja da su moguće nove izmene u režimu „šengenskog prostora“ bez granica i prava na azil.

Predstavnici za štampu EK su podsetili da je već usvojena odredba koja omogućava privremeno ukidanje šengenskih viza i pooštrenu kontrolu pri ulasku u prostor EU bez unutrašnjih granica i time odgovorili na pitanje novinara hoće li izvršno telo EU učiniti nešto bitnije za savladavanje krize s migrantima, koja je dovela do uzajamnih optužbi i neslaganja među članicama Unije.

Mnogi mediji kritikuju EU što nema zajedničko viđenje, niti ima solidarnosti članica evropske dvadesetosmorice o načinu na koji rešiti imigracioni haos i krizu, za koju su i vlade i ustanove EU saglasne da će trajati godinama.

Francuski list Mond hvali stav Berlina o prihvatanju velikog broja imigranata, ali upozorava i da se „u Evropskoj uniji sve zbiva kao da ni javnost, ni vlasti još nisu shvatile razmere drame“.

Mond u uvodniku kaže da političke izbeglice, koje beže od nasilja, i ekonomski migranti „stižu sa širokog prostora od Avganistana do Magreba na severu Afrike, a to je svet rata gurnut u rasulo često zbog intervencija Zapada poslednjih godina, kojem će biti potrebno bar deset do petnaest godina da dođe sebi“.

Više listova, od britanskog Gardijana, italijanske Republike, pa do španskog Munda, velike zamerke upućuju zbog izbegličke krize međusobno sukobljenim vladama, ukazujući i na podele na sever i jug.

Komentatori kritikuju suprotstavljena viđenja istočnih članica Unije, kao i njima bliske poglede Londona, i ostalih vlada EU o tome da li je moguće podeliti teret izbeglica, kako uvesti delotvornija pravila za odobravanje azila i da li ponovo zavesti policijski nadzor i unutar, a ne samo na spoljnim granicama „šengenskog prostora“.

I dok ove svađe traju, primećuje Mond, „hiljade i hiljade ljudi, žene, deca svakodnevno beže iz Avganistana, Iraka, Sirije i kuda idu?“. „Najpre beže u susedne Tursku, Liban, Jordan, gde je došlo dve trećine izbeglica, a potom u najbezbednije, najbogatije i najbliže područje – Evropu… gde postoji šengenska zona slobodnog kretanja“, konstatuje francuski dnevnik.

List napominje da je „EU mogla odlučiti da pruži veliku, izuzetnu pomoć izbeglicama u Libanu, Jordanu i Turskoj, ali to nije učinila, pa je sad na udarnoj liniji“.

„Sad se EU mora organizovati da bi mogla da se uhvati u koštac s ovom ogromnom krizom koja će dugo trajati“, navodi Mond.

List dodaje da su, isto kao Nemačka, dosad odbojne zemlje na istoku EU – Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka te koje sada treba da pruže dokaze solidarnosti „jer su te zemlje i među onima koje su najviše privržene Šengenu – sloboda prometa je delom upravo obezbedila njihov ekonomski oporavak“.

Dodajući da „nemačka kancelarka upozorava: Šengen neće izdržati ako Istočna Evropa ne preuzme svoj deo tereta“ Mond zaključuje da „prostor bez granica mora biti preuređen“ jer se „talasi izbeglica neće zaustaviti u dogledno vreme, a oni koji su za zatvaranje u nacionalne granice, kakve god im bile pobude, samo su prodavci opasnog zavaranja“.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.