Na danaĆĄnji dan – 4. januar
1494 — Ć tamparija u Cetinju ĆĄtampala je prvu knjigu na srpskom jeziku – „Oktoih prvoglasnik“ ÄurÄa CrnojeviÄa i ĆĄtampara Makarija, jednu od najviĆĄe koriĆĄÄenih bogosluĆŸnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
1717 — Engleska, Francuska i Holandija formirale su Trojnu alijansu da bi se suprotstavile ambicijama Ć panije u juĆŸnoj Evropi.
1785 — Roden je nemaÄki pisac Jakob Grim (Grimm), osnivaÄ savremene germanistike. S bratom Vilhelmom (Wilhelm) sakupio je i objavio Äuvene priÄe i bajke za decu. ZapoÄeo je rad na velikom „NemaÄkom reÄniku“ (1852). Prevodio je srpske narodne pesme koje je sakupio Vuk StefanoviÄ KaradĆŸiÄ.
1797 — Francuski general Napoleon Bonaparta (Bonaparte) pobedio je Austrijance kod Rivolija u Italiji.
1809 — RoÄen je francuski uÄitelj Luj Braj (Louis Braille), koji je 1829. pronaĆĄao sistem pisma za slepe (Brajova azbuka).
1842 — U dvorani Teatra na Äumruku vojni kapelmajstor Josif Ć lezinger, kapelnik kneza MiloĆĄa ObrenoviÄa, priredio je prvi javni muziÄki koncert u Beogradu.
1890 — RoÄen je srpski politiÄar, slikar i novinar MoĆĄa Pijade, Älan KomunistiÄke partije od 1920. i visoki drĆŸavni i partijski funkcioner posle Drugog svetskog rata. U novembru 1943. organizovao je u Jajcu Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije (Tanjug), a posle rata je bio predsednik SkupĆĄtine FNR Jugoslavije.
1892 — RoÄen je srpski pisac i knjiĆŸevni kritiÄar Milan BogdanoviÄ. Bio je urednik „Srpskog knjiĆŸevnog glasnika“, Äasopisa „Danas“ (s KrleĆŸom) i „KnjiĆŸevnih novina“, upravnik pozoriĆĄta u Novom Sadu i Beogradu, Älan Srpske akademije nauka. Celokupna njegova dela objavljena su u viĆĄetomnoj knjizi „Stari i novi“.
1932 — Vlada Indije proglasila je ilegalnim Indijski nacionalni kongres i uhapsila voÄu Mahatmu Gandija (Gandhi), ĆĄto je izazvalo talas ĆĄtrajkova u zemlji.
1944 — SavezniÄke snage su u Drugom svetskom ratu poÄele napad na nemaÄke poloĆŸaje na Monte Kasinu, duĆŸ najviĆĄeg dela Apeninskog poluostrva. U ĆŸestokim borbama je razoren gradiÄ Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivaÄ tog reda Sveti Benedikt (Benedict) od Nursije.
1948 — Velika Britanija je priznala Burmu kao nezavisnu republiku s prvim premijerom Takinom Nuom (Thakin).
1951 — Severnokorejske i kineske trupe su u Korejskom ratu zauzele Seul.
1958 — Sovjetski „Sputnjik I“, prvi veĆĄtaÄki satelit lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.
1960 — U saobraÄajnoj nesreÄi je poginuo francuski pisac Alber Kami (Albert Camus), dobitnik Nobelove nagrade za knjiĆŸevnost 1957. Njegov knjiĆŸevni opus, u kojem su najpoznatiji romani „Stranac“ i „Kuga“ i eseji „“Mit o Sizifu“ i „Pobunjeni Äovek“, zasnovan je na ideji o apsurdnosti ljudske sudbine.
1965 — Umro je engleski pisac ameriÄkog porekla Tomas Sterns Eliot (Thomas Stearns), jedan od najpoznatijih evropskih pesnika 20. veka, dobitnik mnogih nagrada meÄu kojima Nobelove 1948. i Geteove 1954. Nosilac je 16 poÄasnih doktorata. („Sabrane pesme“, „Sabrani eseji“, poetske drame „Ubistvo u katedrali“, „PorodiÄni sastanak“, „Koktel-partija“).
1967 — Poginuo je engleski vozaÄ brzih automobila i Äamaca Donald Malkolm Kempbel (Malcolm Campbell). Svetski rekord u voĆŸnji automobilom od 648,7 kilometara na Äas postavio je 1964. Poginuo je vozeÄi Äamac s mlaznim motorom „Plava ptica“ na jezeru Koniston.
1973 — Pokraden je Muzej umetnosti u Montrealu. Odnete su slike u vrednosti od dva miliona dolara, meÄu kojima i jedna Rembrantova Äija je vrednost milion dolara.
1993 — Bosanski Srbi i Muslimani odbili su na konferenciji u Ćœenevi Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu. Pregovori su supendovani, a rat u Bosni nastavljen je joĆĄ veÄom ĆŸestinom.
1994 — Gradu FoÄa u Bosni je posle 500 godina, po odluci SkupĆĄtine Republike Srpske, promenjen naziv u Srbinje.
1995 — DomaÄa i svetska javnost oĆĄtro je protestovala zbog preuzimanja lista „Borba“ od strane drĆŸave i pritiska vlasti na ostale nezavisne medije. Taj nezavisni beogradski dnevnik privatizovan je poÄetkom 90-ih u vreme reformske vlade Ante MarkoviÄa u bivĆĄoj SFR Jugoslaviji.
1998 — Ć ef izraelske diplomatije David Levi (Levy) podneo je ostavku, rekavĆĄi da viĆĄe ne ĆŸeli da se jedini brine o pitanjima mira i socijalnim problemima u zemlji.
2004 — Avganistan je usvojio novi Ustav, Äime je stvorena moguÄnost odrĆŸavanja prvih slobodnih izbora posle skoro 25 godina rata u toj zemlji.
2007 — Liberalni demokrata Nensi Pelozi izabrana je za predsednicu ameriÄkog Kongresa i ona je prva ĆŸena predsednica najviĆĄeg zakonodavnog tela SAD u viĆĄe od 200 godina njegove istorije.
2007 — Daval Patrik poloĆŸio je zakletvu kao prvi guverner crne puti ameriÄke drĆŸave MasaÄusets, a kao drugi u istoriji SAD.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.