U trendu

Norveška pokazala novi model borbe protiv terorizma

Norveška je četiri godine nakon masakra na ostrvu Utoja pokazala prosvećen način borbe protiv terorizma pretvorivši nacionalnu tragediju u pobedu demokratije i jedistva u različitosti koja bi mogla da bude uzor drugima, saopštila je norveška ambasada u Beogradu.

Prvi put otkad je Anders Bering Brejvik ubio 69 ljudi na tom ostrvu ove godine je ponovo organizovan letnji kamp na kojem se okupilo oko 1.500 članova omladine norveških laburista kako bi izrazili solidarnost sa žrtvama ali i ispisali novu stranicu istorije.

„Dobro je vratiti se ovde. Tu smo zato što želimo da promenimo svet“, izjavio je Mani Husaini, lider podmlatka Laburističke partije prilikom otvaranja letnjeg kampa.

Norveška je, kako se navodi, već započela promene pokazavši da je borba protiv terorista moguća „jedino ako pokažemo da smo bolji od njih“.

I dok se u nekim zemljama, u doba krize i posle terorističkih napada, obično u ime zaštite građana uvodi kultura straha i sužavanje građanskih sloboda i privatnosti, Norveška teži većoj otvorenosti, demokratiji i većem političkom učešću, kao što je i tadašnji premijer Jens Stoltenberg obećao, ističe se u saopštenju.

Čak se i sam napadač (Brejvik), kako se dodaje, ne tretira drugačije od ostalih zatvorenika dok služi 21-godišnju zatvorsku kaznu.

Ponovno otvaranje kampa nakon napada smatra se “teškim korakom“ u procesu oporavka, ali predstavlja nacionalni preokret.

Ostrvo Utoja je na mnogo načina postalo simbol zaštite najvažnijih vrednosti norveškog društva, jer pokazuje hrabrost omladine da bez straha nastavi da se bavi politikom.

Kao i prethodnih šest decenija, Utoja nastavlja da bude mesto susreta mladih koji žele da se uključe u političke i društvene aktivnosti i razviju nove ideje za poboljšanje života ljudi.

Ostrvo je delimično rekonstruisano, a ideja arhitekte je da izgrade malo selo sa brojnim malim jedinicama koje zajedno doprinose većoj zajednici kao simbol jedinstva i različitosti.

U šumovitom delu ostrva podignut je spomenik žrtvama na kojem su ispisana imena 60 od 69 žrtava, jer porodice devetoro nastradalih nisu još uvek spremne da vide njihova imena.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.