Na danaĆĄnji dan – 5. jul
1596 Â – Â Engleski pomorci opustoĆĄili su ĆĄpansku obalu i opljaÄkali Kadiz, pomorsku luku koja je otkriÄem Amerike dobila prvorazredan znaÄaj.
1811 Â – Â Venecuela je postala prva juĆŸnoameriÄka drĆŸava koja je proglasila nezavisnost od Ć panije.
1830 Â – Â U pohodu na AlĆŸir, Francuzi su zauzeli grad AlĆŸir. AlĆŸir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kada je ta severnoafriÄka zemlja stekla nezavisnost.
1865 Â – Â Vilijam But (William Booth) osnovao je u Londonu „HriĆĄÄansku misiju“ koja je kasnije dobila naziv „Vojska spasa“ i bavila se uglavnom humanitarnim radom. Bila je vrlo aktivna u periodu posle Drugog svetskog rata.
1865 Â – Â U Velikoj Britaniji je donet prvi u svetu zakon o ograniÄenju brzine – dve milje na sat.
1879 Â – Â RoÄen je ameriÄki teniser i politiÄar Dvajt Dejvis (Dwight Davis), ministar rata (1925-29). Osnovao je 1900. tenisko takmiÄenje „Dejvis kup“.
1880 Â – Â RoÄen je ÄeĆĄki violinista i kompozitor Jan Kubelik, koga su zbog virtuoznog stila uporeÄivali sa Paganinijem (ĆĄest violinskih koncerata, AmeriÄka simfonija).
1889  –  Umro je pisac Jakov IgnjatoviÄ, zaÄetnik realizma u srpskoj knjiĆŸevnosti. Pisao je pesme, kulturno-istorijske Älanke, putopise, romane i pripovetke i ureÄivao Srpske novine i Srpski letopis („VeÄiti mladoĆŸenja“, „Trpen-spasen“, „Milan NarandĆŸiÄ“).
1889 Â – Â RoÄen je francuski pisac, slikar i reĆŸiser Ćœan Kokto (Jean Cocteau). Kao eksperimentator, proĆĄao je kroz sve faze moderne umetnosti – kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha („Orfej“, „StraĆĄna deca“, „Petao i Arlekin“). Älan Francuske akademije postao je 1955.
1891 Â – Â RoÄen je hrvatski pesnik Avgustin Tin UjeviÄ, koji je lirikom i boemskim ĆŸivotom, obeleĆŸio razdoblje izmeÄu dva svetska rata u jugoslovenskoj knjiĆŸevnosti („Lelek sebra“, „Kolajna“, „Ćœedan kamen na studencu“).
1901 Â – Â RoÄen je ruski pozoriĆĄni reditelj i glumac Sergej VladimiroviÄ Obrascov, osnivaÄ DrĆŸavnog centralnog pozoriĆĄta lutaka. ReĆŸirao je viĆĄe od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim delima tog pozoriĆĄnog ĆŸanra.
1911 Â – Â RoÄen je francuski drĆŸavnik ĆœorĆŸ Pompidu (Georges Pompidou), predsednik Francuske (1969-74) nakon povlaÄenja Ć arla de Gola (Charles, Gaulle). Kao blizak saradnik De Gola, ĆĄef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je sledio ideje svog slavnog prethodnika.
1932 Â – Â U Portugalu je premijer postao Antonio de Oliveira Salazar koji je 1933. zaveo profaĆĄistiÄku diktaturu, okonÄanu tek 1974, Äetiri godine posle njegove smrti.
1943 Â – Â NemaÄkom ofanzivom iz pravca Orela i Harkova na sovjetske poloĆŸaje, poÄela je Kursko-orelska bitka, jedna od najveÄih u Drugom svetskom ratu.
1959 Â – Â Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio je parlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktaturu.
1975 Â – Â AmeriÄki teniser Artur EĆĄ (Arthur Ashe) postao je prvi crni pobednik turnira u Vimbldonu.
1975 Â – Â Zelenortska ostrva su dobila nezavisnost nakon 500 godina portugalske vlasti.
1977 Â – Â U Pakistanu je izvrĆĄen vojni udar kojim je general Mohamad Zija ul Hak (Mohammad Zia ul-Haq) zbacio s vlasti premijera Zulfikara Ali Buta (Bhutto).
1980 Â – Â Ć vedski teniser Bjorn Borg pobedio je peti put uzastopno na turniru u Vimbldonu.
1994 Â – Â Palestinski voÄa Jaser Arafat (Yasser) koji je doputovao na Zapadnu obalu posle 27 godina izbegliĆĄtva, najavio je stvaranje drĆŸave Palestine na teritoriji pod palestinskom samoupravom, sa glavnim gradom u istoÄnom Jerusalimu.
2001 Â – Â Vlasti Makedonije i naoruĆŸani albanski pobunjenici postigli su dogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okonÄani viĆĄemeseÄni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu.
2002 Â – Â Umro je legendarni bejzbol igraÄ Ted Vilijams (Williams) jedan od najveÄih „bacaÄa“ svih vremena i poslednji Amerikanac koji je postigao 400 „hitova“ za jednu sezonu.
2003 Â – Â Dve ÄeÄenke aktivirale su eksploziv na rok-festivalu na moskovskom aerodromu TuĆĄino. Od eksplozije je poginulo 16 ljudi, ukljuÄujuÄi teroristkinje, a 60 je povreÄeno.
2004 Â – Â U Indoneziji su odrĆŸani prvi direktni predsedniÄki izbori, ĆĄest godina poĆĄto je okonÄana 32-godiĆĄnja diktatura bivĆĄeg predsednika Suharta.
2007 Â – Â Belgijski kriviÄni sud osudio je bivĆĄeg majora vojske Ruande Bernara Ntujahaga na 20 godina zatvora zbog ubistva deset Belgijanaca – pripadnika mirovnih snaga UN i neutvrÄenog broja civila Ruande, na poÄetku genocida 1994. godine.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.