Misterija mršavljenja
Svi koji ÅŸele da smrÅ¡aju hteli bi da ne menjaju svoj naÄin ÅŸivota, a i oni koji bi ga menjali, hteli bi najlakÅ¡i naÄin za gubitak kilograma.
Koji je najlakÅ¡i i najbrÅŸi naÄin za gubitak kilograma, naÄin koji Äe najmanje Å¡okirati vaÅ¡ organizam?
Nauka se joÅ¡ uvek dvoumi oko osnovnih naÄina mrÅ¡avljenja, pa zato navodi viÅ¡e naÄina. MeÄutim, navode se i moguÄi neuspesi tih naÄina zbog odreÄenih predispozicija svakog organizma.
Standardni savet za mrÅ¡avljenje: jedite manje i kreÄite se viÅ¡e!
Verovatno vam je ovaj savet poznat, ali se odmah postavlja pitanje koliko je to manje prevedeno u kalorije, a koliko je fiziÄke aktivnosti dovoljno za gubitak kilograma. TakoÄe se postavlja pitanje metabolizma i naÄina sagorevanja viÅ¡ka kalorija.
Ideja koja postoji joÅ¡ iz 1958. godine – smanjite 3.500 kalorija za gubitak pola kilograma – odrÅŸala se decenijama i bila osnov matematiÄkih proraÄuna uspeÅ¡nosti mnogih dijeta. Pa ipak, dokazano je da je ova ideja pogreÅ¡na.
Pravilo gubitka 3.500 kalorija ne funkcioniÅ¡e, jer se telo prilagoÄava gubitku teÅŸine, a samim tim se i gubitak teÅŸine usporava. Ljudi koji oÄekuju da na gubitak svakih 3.500 kalorija izgube pola kilograma – ubrzo postaju frustrirani kada primete da posle 3 do 4 nedelje taj princip viÅ¡e ne funkcioniÅ¡e, i to zato Å¡to je organizmu posle 4 nedelje potrebno manje hrane da odrÅŸi nivo kilaÅŸe.
Dobra vest je da se danas svakoj osobi, na osnovu pola, starosti, visine, teÅŸine i nivoa fiziÄkih aktivnosti – moÅŸe odrediti dnevni unos kalorija za smanjenje kilograma, kao i vreme za ostvarenje tog cilja.
Odmah se postavlja i pitanje kakva hrana bi bila najbolja za vašu dijetu, kao i koje kalorije su dobre za vas.
Å ta je sa unosom piÄa u organizam i da li smete da pijete alkohol?
Upravo zbog alkohola danas postoji velika debata meÄu nauÄnicima, jer neki smatraju da on ne utiÄe loÅ¡e na dijetu, Äak pomaÅŸe, dok drugi smatraju da alkohol otvara apetit i utiÄe na dobijanje teÅŸine.
Neko generalno miÅ¡ljenje ja da bi jedno piÄe ili dva piÄa, ukoliko to ne utiÄe na ishranu, bilo prihvatljivo.
Da li je bolje smanjiti ugljene hidrate ili mast? Koliko proteina vam je potrebno svakog dana?
Å to se tiÄe kalorija iz masti, ugljenih hidrata i proteina, utvrÄeno je da ista dijeta ne odgovara svima.
Postoji niz nauÄnih dokaza koji pokazuju da osobe razliÄitog zdravstvenog stanja u dijeti moraju imati razliÄit unos odreÄenih kalorija da ne bi ugrozili voje zdravlje.
Dokazano je da postoji razlika u riziku od kalorija iz ugljenih hidrata i masti u odnosu na rizik od kalorija iz proteina.
IstraÅŸivanja su pokazala da proteinske dijete dovode do poveÄanja kalorija koje organizam treba da sagori, a da saÄuva miÅ¡iÄe.
Kada ljudi ÅŸele da izgube kilograme, ne gube samo masti, oni gube i miÅ¡iÄnu masu, a sve to dovodi do usporavanja metabolizma.
Preporuka istraÅŸivaÄa je zadrÅŸavanje kalorija proteina od 10% do 35% u odnosu na sve dnevno unesene kalorije. Zato su dijete naÄeÅ¡Äe prilagoÄene tom rasponu kalorija proteina.
Pored kalorija, za problem gubitka kilograma vezuje se i pitanje gena.
Prema nekim istraÅŸivanjima, geni mogu objasniti problem viÅ¡ka kilograma od 40% do Äak 80%. Potencijal za gojaznost postoji u svima, ali je kod nekih ljudi taj potencijal mnogo veÄi.
Do danas je ustanovljeno da je 30 gena povezano sa indeksom telesne mase. Glavni gen koji se odnosi na gojaznost zove se FTO gen. NasleÄe tog gena moÅŸe uticati na gojaznost, ali pogreÅ¡na kopija kod nekih osoba moÅŸe uticati na to da ne budu gojazni. Iako je FTO glavni gen gojaznosti, on, prema istraÅŸivanju, ne objaÅ¡njava sve sluÄajeve gojaznosti. Sumnja se na viÅ¡e gena koji rade zajedno i utiÄu na telesnu masu.
Ima sluÄajeva da ljudi nikada ne naslede te gene i da ne mogu da se ugoje bez obzira na to koliko se neredovno i nezdravo hranili.
TakoÄe se postavlja pitanje da li brÅŸe i efikasnije mrÅ¡ave muÅ¡karci ili ÅŸene.
IstraÅŸivanja pokazuju da zbog svoje krupnije graÄe, muÅ¡karci brÅŸe izgube kilograme, ali samo u poÄetku. Nakon dva do tri meseca dijete, ÅŸene sustignu muÅ¡karce u procentualnom gubitku kilograma. Procentualno gledano, muÅ¡karci na dijeti izgube 66% viÅ¡ka kilograma, dok je kod ÅŸena to 73%. Iako ÅŸene sporije gube kilograme, nauÄnici smatraju da je taj postepeni gubitak bolji za organizam.
Efikasnost veÅŸbanja
Iako postoje brojne prednosti veÅŸbanja, istraÅŸivanja pokazuju da veÅŸbanje utiÄe na gubitak teÅŸine od 5% do 10%. Najbitnije je smanjiti unos kalorija preko hrane, a za sagorevanje tih kalorija dovoljna je Å¡etnja ili brzo hodanje. VeÅŸbanje poveÄava i apetit, pa se deÅ¡ava da se u prvom sledeÄem obroku vrate sve prethodno izgubljene kalorije.
NajveÄi broj ljudi koji su drÅŸali dijetu naveo je da je poveÄanje fiziÄke aktivnosti najviÅ¡e bilo usmereno na viÅ¡e hodanja i laganih veÅŸbi razgibavanja.
ZakljuÄak
MoÅŸemo zakljuÄiti na kraju da naÄin za gubitak kilograma postoji, samo je pitanje Å¡ta Äemo primeniti, imamo li volje i da li Äemo istrajati.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.