U trendu

Sve se sada zna: ko je deblji, ko mršaviji?

Sve više se ukazuje na to kako gojaznost i višak telesne teşine negativno utiču na zdravlje, ali i na to kako smanjiti suvišnu teşinu.

Postoji veliki broj studija koja pokuÅ¡avaju da pokaÅŸu kako različita vrsta prevoza utiče na fizičku aktivnost i opÅ¡te zdravlje ljudi Å¡irom Evrope. Kao primer, navodi se razlika između prosečnog vozača automobila i bicikliste, a ta razlika kaÅŸe da su biciklisti lakÅ¡i za oko 4 kilograma.

U istraÅŸivanju je učestvovalo 11.000 dobrovoljaca, pri čemu su pitani o uslovima gde ÅŸive, o okolini, koliko vremena provode putujući, njihovoj visini i teÅŸini, kao i o tome kakve stavove imaju prema Å¡etnji i viÅŸnji biciklom.

Jedini nedostatak ovog istraÅŸivanja jeste u tome Å¡to se nije pratio svaki učesnik pojedinačno, već ljudi koji daju odgovore, pa zato joÅ¡ uvek ne moÅŸe da se dokaÅŸe direktna veza između biciklizma i manje telesne teÅŸine. Jedino Å¡to je do sada utvrđeno jeste da su oni koji često voze auto – teÅŸi 4 kilograma od onih koji često voze bicikl.

Dr Audrey de Nazelle sa DrÅŸavnog koledÅŸa u Londonu navodi da tokom istraÅŸivanja nisu naÅ¡li vezu između uzroka i posledica kod vozača bicikla i automobilista, ali smatra da ovo treba da bude motiv ljudima da učestvuju u istraÅŸivanju kako bi imali Å¡to viÅ¡e podataka i utvrdili vezu između zdravlja i transportnih sredstava.

Smatra se da voÅŸnja bicikla i peÅ¡ačenje treba da budu Å¡to češći svakodnevni vid transporta jer se samim tim povećava i fizička aktivnost. Trebalo bi da se u svakodnevnom ÅŸivotu, bar na kraće razdaljine, kao Å¡to je odlazak na posao ili neki vid kupovine, ide biciklom ili hoda, a ne automobilom ili autobusom.

Međutim, upotreba bicikla nije svuda ista, a i uslovi su različiti od zemlje do zemlje, odnosno od grada do grada. Tako je, na primer, voÅŸnja bicikla u Velikoj Britaniji na niskom nivou u odnosu na mesta severne Evrope.

Uposlednjih nekoliko godina, sa uspehom vozača Krisa Fruma i Viktorije Pendlenton, dolazi do sve većeg interesovanja za biciklizmom i u Velikoj Britaniji.

Sve ove podatke treba shvatiti kao preliminarne, jer se još uvek rade analize i stručnjaci još uvek proveravaju podatke.

Napomene

I bez dublje analize moÅŸe se doći do zaključka da osobe koje često voze bicikl razmiÅ¡ljaju o svojim fizičkim aktivnostima i telesnoj teÅŸini, pa i „rade na tome“, a vrlo je verovatno da veliki broj njih razmiÅ¡lja o zdravom načinu ÅŸivota i zdravoj ishrani, Å¡to su sve preduolovi za borbu protiv gojaznosti.

Zato još jednom apelujemo: „Vodite računa o tome da manje jedete, a da se više krećete, jer ćete tako poboljšati svoje zdravlje, a smanjiti suvišne kilograme.“

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.