Sve se sada zna: ko je deblji, ko mršaviji?
Sve viÅ¡e se ukazuje na to kako gojaznost i viÅ¡ak telesne teÅŸine negativno utiÄu na zdravlje, ali i na to kako smanjiti suviÅ¡nu teÅŸinu.
Postoji veliki broj studija koja pokuÅ¡avaju da pokaÅŸu kako razliÄita vrsta prevoza utiÄe na fiziÄku aktivnost i opÅ¡te zdravlje ljudi Å¡irom Evrope. Kao primer, navodi se razlika izmeÄu proseÄnog vozaÄa automobila i bicikliste, a ta razlika kaÅŸe da su biciklisti lakÅ¡i za oko 4 kilograma.
U istraÅŸivanju je uÄestvovalo 11.000 dobrovoljaca, pri Äemu su pitani o uslovima gde ÅŸive, o okolini, koliko vremena provode putujuÄi, njihovoj visini i teÅŸini, kao i o tome kakve stavove imaju prema Å¡etnji i viÅŸnji biciklom.
Jedini nedostatak ovog istraÅŸivanja jeste u tome Å¡to se nije pratio svaki uÄesnik pojedinaÄno, veÄ ljudi koji daju odgovore, pa zato joÅ¡ uvek ne moÅŸe da se dokaÅŸe direktna veza izmeÄu biciklizma i manje telesne teÅŸine. Jedino Å¡to je do sada utvrÄeno jeste da su oni koji Äesto voze auto – teÅŸi 4 kilograma od onih koji Äesto voze bicikl.
Dr Audrey de Nazelle sa DrÅŸavnog koledÅŸa u Londonu navodi da tokom istraÅŸivanja nisu naÅ¡li vezu izmeÄu uzroka i posledica kod vozaÄa bicikla i automobilista, ali smatra da ovo treba da bude motiv ljudima da uÄestvuju u istraÅŸivanju kako bi imali Å¡to viÅ¡e podataka i utvrdili vezu izmeÄu zdravlja i transportnih sredstava.
Smatra se da voÅŸnja bicikla i peÅ¡aÄenje treba da budu Å¡to ÄeÅ¡Äi svakodnevni vid transporta jer se samim tim poveÄava i fiziÄka aktivnost. Trebalo bi da se u svakodnevnom ÅŸivotu, bar na kraÄe razdaljine, kao Å¡to je odlazak na posao ili neki vid kupovine, ide biciklom ili hoda, a ne automobilom ili autobusom.
MeÄutim, upotreba bicikla nije svuda ista, a i uslovi su razliÄiti od zemlje do zemlje, odnosno od grada do grada. Tako je, na primer, voÅŸnja bicikla u Velikoj Britaniji na niskom nivou u odnosu na mesta severne Evrope.
Uposlednjih nekoliko godina, sa uspehom vozaÄa Krisa Fruma i Viktorije Pendlenton, dolazi do sve veÄeg interesovanja za biciklizmom i u Velikoj Britaniji.
Sve ove podatke treba shvatiti kao preliminarne, jer se joÅ¡ uvek rade analize i struÄnjaci joÅ¡ uvek proveravaju podatke.
Napomene
I bez dublje analize moÅŸe se doÄi do zakljuÄka da osobe koje Äesto voze bicikl razmiÅ¡ljaju o svojim fiziÄkim aktivnostima i telesnoj teÅŸini, pa i ârade na tomeâ, a vrlo je verovatno da veliki broj njih razmiÅ¡lja o zdravom naÄinu ÅŸivota i zdravoj ishrani, Å¡to su sve preduolovi za borbu protiv gojaznosti.
Zato joÅ¡ jednom apelujemo: âVodite raÄuna o tome da manje jedete, a da se viÅ¡e kreÄete, jer Äete tako poboljÅ¡ati svoje zdravlje, a smanjiti suviÅ¡ne kilograme.â
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.