Stres srednjoĆĄkolaca
Napetost, nervoza i zabrinutost prilikom upisa i polaska u srednju ĆĄkolu pogaÄa decu isto kao i njihove roditelje, i to ne naivno. Prema istraĆŸivanju, period upisa u ĆĄkole najstresniji je za decu: Äak 72% dece doĆŸivi neku vrstu stresa, a 62% ima, pored stresa, i fiziÄke tegobe poput bolova u stomaku i glavobolje.
StruÄnjaci navode 10 moguÄih uzroka ovakvog stanja:
1. BrĆŸi razvoj dece
Nekada se u vrtiÄima prstima slikalo i bojilo i sve se svodilo na igru. Danas se rade domaÄi zadaci, a crtanje se ocenjuje i postaje vid takmiÄenja. Deca u prvom i drugom razredu osnovne ĆĄkole imaju tri puta viĆĄe zadataka za domaÄi nego pre trideset godina. IzveĆĄtaji navode da je rana pismenost od 1998. godine do danas porasla za 25%, ali je zato umetnost i fiziÄko vaspitanje u opadanju. Deci su sada dostupni mnogi sadrĆŸaji i mnoge informacije, bez obzira na to da li su za njihov uzrast, tako da âpreko redaâ dolaze do mnogih novih saznanja.
2. Testiranje i pritisak
Opsednutost i ponekad preterane ambicije roditelja da sami testiraju decu – predstavljaju ogroman pritisak za decu. Zahtev da svaki zadatak i obavezu mora da uradi – kod deteta izaziva probleme sa snom i nesigurnost, svest o nespremnosti za ĆĄkolu kao obavezu.
3. Popunjen raspored
ProduĆŸeni boravak ili vannastavne aktivnisti, kao sport ili umetnost, trebalo bi da pomognu detetu da se oslobodi stresa. MeÄutim, puno dece te aktivnosti doĆŸivljava kao dodatno optereÄenje ili obavezu, jer su ih roditelji na njih upisali mimo njihove volje. Potrebno je pratiti svoje dete i njegovo interesovanje – dete Äe samo tada biti sreÄno.
4. Pauza u radu
Ne zaboravite na pauze. Koncentracija dece mnogo je bolja uz pauze. IzveĆĄtaji, meÄutim, navode da 7% prvaka i 8% dece od treÄeg do osmog razreda nikada nema pauzu. Od 2008. godine do danas ĆĄkolski sistemi (u Americi) skratili su, u proseku, 50 minuta na nedeljnom nivou vreme pauze. FiziÄko vaspitanje je takoÄe skraÄeno. VeÄina dece ima fiziÄko dva ili tri puta nedeljno (kod nas je to i manje).
5. Medijski sadrĆŸaji za decu
ZahvaljujuÄi internetu, deci je danas dostupan svaki sadrĆŸaj bilo kog medija ili sajta, preko smartfona i tableta, sve to naravno bez znanja roditelja. Zbog toga su deca izloĆŸena scenama nasilja, ubistava i silovanja u mnogo mlaÄem uzrastu nego ĆĄto bi trebalo.
Roditelji moraju da budu svesni ĆĄta njihova deca gledaju i da taj protok informacija filtriraju u najboljoj moguÄoj meri, kako deca ne bi prihvatila poremeÄena merila vrednosti.
6. Maltretiranje i zadirkivanje
Toga je u ĆĄkolama bilo od pamtiveka. Razlika je u tome ĆĄto se o nekom dogaÄaju nekada samo priÄalo i prepriÄavalo, a danas se sve stavlja na internet, pa zadirkivanje i maltretiranje traje mnogo duĆŸe nego ranije i stalno se sve viĆĄe i viĆĄe nadograÄuje. Pored toga, maltretiranje sada moĆŸe biti i mnogo perfidnije, a fiziÄko maltretiranje moĆŸe da preÄe granice, jer su nekoj deci na raspolaganju Äak i oruĆŸja.
7. Nedovoljno sna
Jedan od najvaĆŸnijih prirodnih lekova za stres jeste dobar san. Ć kola, pritisci roditelja, elektronski ureÄaji, druĆĄtvene mreĆŸe – lako mogu poremetiti san potreban svakom detetu. Ranija istraĆŸivanja veÄ su pokazala da nedostatak sna utiÄe na memoriju, rasuÄivanje i raspoloĆŸenje. Obezbedite detetu minimum 8 sati sna da bi se bolje oseÄalo.
8. HroniÄne bolesti
NaĆŸalost, honiÄne bolesti kod dece u stalnom su porastu. Samo izmeÄu 1994. i 2006. godine, broj hroniÄno obolele dece je (u Americi) sa 12,8% doĆĄao na 26,6%, a verovatno je sliÄno i kod nas. Sva hroniÄna oboljenja, bez obzira na teĆŸinu, stresno utiÄu na decu, naroÄito kad vide ĆĄta druga deca rade i ĆĄta, za razliku od njih, mogu da urade.
9. PorodiÄni problemi
Bolest jednog ili oba roditelja, promena mesta stanovanja, nezaposlenost ili razvod roditelja i te kao stresno utiÄe na decu. Deca izloĆŸena ovakvim promenama ÄeĆĄÄe pate od anksioznosti. Roditelj ili oba roditelja moraju paĆŸljivo pripremati dete na ovakve promene i voditi raÄuna u kasnijem ĆŸivotu da to deca ĆĄto lakĆĄe prebole.
10. Roditeljski stres
Dete veoma brzo i lako oseti kada je roditelj pod stresom, a deĆĄava se i da taj stres preÄe na dete. Zbog toga roditelj treba da obrati paĆŸnju kako na dete tako i na sebe. Ć to se pre oslobodite stresa, vaĆĄem detetu Äe biti lakĆĄe.
Umesto zakljuÄka
Navedenih deset stavki, prema istraĆŸivanju, najveÄi su uzroÄnici stresa kod dece ĆĄirom sveta, ĆĄto se, u manjoj ili veÄoj meri, moĆŸe reÄi i za naĆĄe podruÄje. Kod nas je joĆĄ i veÄa kriza, veÄe siromaĆĄtvo, veÄa nezaposlenost, pa su navedeni problemi prenaglaĆĄeni.
Roditeljima savetujemo da imaju stalnu komunikaciju sa decom kako bi na vreme primetili kada deca imaju probleme, jer svaka naknadna pomoÄ mnogo manje vredi.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.