U trendu

Evo kako je nastala pesma „Đurđevdan“ (VIDEO)

Čuvena pesma „Đurđevdan“ nastala je u „vozu smrti“, koji je putovao iz Sarajeva za Jasenovac, otkriva profesor Žarko Vidović, istoričar umetnosti iz Sarajeva, koji je bio u zloglasnom koncentracionom logoru 1942. godine…

Danas je Đurđevdan, veoma raširena krsna slava među Srbima. Za taj veliki prolećni praznik plodnosti vezani su mnogi običaji – ustaje se rano i kupa se u rekama, odlazi u prirodu, bere bilje kojim se krmi stoka, pletu venci i njima kite kuće, stoka i košnice, opasuje se vrbovim i drenovim prućem, u njive se postavljaju krstovi od leskove mladice, kolje se žrtveno jagnje. Iz doba vojevanja Srba protiv Turaka nastala je izreka „Đurđev danak, hajdučki sastanak“. Prema predanju, Sveti Đorđe je kažnjen razapinjanjem na točak kad je, kao tribun u vojsci rimskog cara Gaja Aurelija Valerija Diokletijana (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus), javno priznao da ispoveda hrišćanstvo. Bog mu je „podario moć da svakom Božijem stvoru koji mu se molbom obrati pomaže u bedi i nevolji“.
Pesma koja se najčešće čuje na današnji dan, u svakakvim obradama i na svim jezicima je „Đurđevdan“, a o poreklu ove pesme jako se malo zna. 

Čuvena pesma „Đurđevdan“ nastala je u „vozu smrti“, koji je putovao iz Sarajeva za Jasenovac, otkriva profesor Žarko Vidović, istoričar umetnosti iz Sarajeva, koji je bio u zloglasnom koncentracionom logoru 1942. godine.

Prema njegovim rečima, na putu prema kazamatu, zatočenici u vagonima bez hrane i vode počeli su da padaju u krize zbog straha i neizvesnosti.

U opštem haosu, jedan od njih, za koga se tvrdi da je bio član sarajevske „Sloge“, u sopstvenom grču i nemoći, iz ponosa i prkosa, prvi put je zapevao „Proljeće na moje rame slijeće, đurđevak zeleni, svima osim meni — Đurđevdan je!“.

Po dostupnim svedočenjima, ustaše su zbog pesme “Đurđevdan” zatvorile šibere na vagonima, * zatvorenici su ostali bez vazduha na malom prostoru, zbijeni jedni do drugih. Od 3.000, koliko ih je krenulo iz Sarajeva, u Jasenovac je stiglo 2.000 duša, a njih dve stotine je na kraju rata preživelo torturu.

Ova informacija potvrđena je i od preživelih svedoka iz Republike Srpske, piše novinar Vukašin Beatović, čiji je autorski tekst preneo sajt Frontal.

Izvor: Frontal.rs/Krstarica

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar