Nedovršeno delo Stevana Sremca
Stevan Sremac je jedan od najpoznatijih domaÄih pisaca, Äuven po humoristiÄnim delima kao Å¡to su "Zona Zamfirova", "Pop Äira i pop Spira", "Ivkova slava"… Ono Å¡to je manje poznato jeste da se oprobao i u horor pripoveci, koju, naÅŸalost, nije zavrÅ¡io, ali je i u nedovrÅ¡enom obliku interesantna za Äitanje – "Katil".
Rukopis ove pripovetke, kao i prateÄa dokumenta (novinski Älanci, jedno pismo, neke fotografije) pronaÅ¡li su na niÅ¡kom buvljaku (!) Branislav MiltojeviÄ, koji je delo kasnije priredio, i Ivica StevanoviÄ, koji ga je ilustrovao. ReÄ je o horor pripovesti Äiji naziv znaÄi "krvnik" ili "ubica"; neka vas ne zbuni to Å¡to kaÅŸemo da je nedovrÅ¡ena – ima poÄetak, sredinu i kraj, drÅŸi se kao dramaturÅ¡ka celina, samo joj nedostaje zavrÅ¡na dorada.
"Katil" poÄinje opisom sluÄajnog otkrivanja rukopisa, podacima o Stevanu Sremcu; zatim slede dokumenti o prvoj osobi kojoj je rukopis predat na Äuvanje (bravar Jovan ÄorÄeviÄ, inspiracija za lik Smuka iz "Ivkove slave"), pismo Stevana Sremca tetki; sledi i sama pripovest, malo prireÄena i ureÄena, ali dobrim delom u izvornom izdanju. Neki delovi nedostaju, sam autor je neke stvari prepravljao, no uprkos tome, pripovest je sasvim Äitljiva.
Glavni junak "Katila" (priÄa se zasniva na postojeÄim sudskim dokumentima) je Nikodim Prodak, berberin iz NiÅ¡a, uz to struÄnjak za lekove, ali i za raznorazne bajalice. Nikodim je bio naklonjen natprirodnom, uÅŸivao je u pripovestima o neobiÄnom, kriminalnom, zastraÅ¡ujuÄem, iako su ga takve stvari istovremeno veoma plaÅ¡ile, i moguÄe je da je ta naklonost dovela do njegovog prokletstva. Nakon izvesnog vremena, strahovi su poÄeli sve viÅ¡e da ga proganjaju, imao je uÅŸasna priviÄenja, ni sam viÅ¡e nije bio siguran u to Å¡ta je stvarno, Å¡ta ne, Å¡ta je sanjao, Å¡ta mu se priÄinilo, Å¡ta se stvarno desilo… Istovremeno, u NiÅ¡u i okolini poÄela su da se deÅ¡avaju strahovita zverstva, za koja Nikodim nije bio siguran da li ih je, moÅŸda, poÄinio baÅ¡ on.
Nakon zavrÅ¡ene pripovesti o Nikodimu, slede Älanci iz novina koji se bave strahom od vampira i verovanjima nekih ljudi iz blizine NiÅ¡a u to da su se izvesne nedavno preminule osobe povampirile i poÄele da uznemiravaju poÅ¡ten svet, kao i narodnim merama preduzetim da se vampiri zaustave – a sve se to deÅ¡avalo neposredno nakon dogaÄaja sa Nikodimom.
Cela knjiga "Katil" bogato je ilustrovana (ilustrator je, kao Å¡to smo rekli, Ivica StevanoviÄ), i te ilustracije su od velike pomoÄi, taÄnije, knjigu Äine zanimljivijom i pomaÅŸu Äitaocu da bolje "uroni" u priÄu. Naime, zbog nedostatka rada na rukopisu, neki opisi palanke bezrazloÅŸno su predugaÄki (duhoviti su, ali su predugaÄki), postoje predugaÄke digresije koje imaju labave veze sa "Katilom", ali je moguÄe da su predviÄene za neka druga dela. Cela priÄa je neujednaÄena, Å¡to se najviÅ¡e primeÄuje na atmosferi kojom delo odiÅ¡e – ima zastraÅ¡ujuÄih delova, ali i mnogo humoristiÄnih, i to od uobiÄajenog SremÄevog humora, kome nije mesto u pripovesti o zastraÅ¡ujuÄim i neobiÄnim stvarima koje su se desile u NiÅ¡u krajem 19. veka.
Sve u svemu, "Katil" je interesantno delo koje vredi proÄitati (i uÅŸivati u bogatim ilustracijama!), neujednaÄeno jer pisac nije stigao viÅ¡e da radi na njemu, ali se ipak vidi da je reÄ o delu pravog majstora.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.