Sve tajne fetiĆĄizma
Veliki broj ljudi, i muĆĄkaraca i ĆŸena, pomalo spada u fetiĆĄiste, i to je sasvim normalno i nikoga ni na koji naÄin ne ometa. MeÄutim, ima i onih koji su u fetiĆĄizmu otiĆĄli znatno dalje od onog „pomalo“, i to veÄ teĆĄko da se moĆŸe nazvati zdravim, mada je u najveÄem broju sluÄajeva bezopasno.
Kada se kaĆŸe da je neĆĄto nekome fetiĆĄ, uglavnom se misli na situacije da mu je to pomalo fetiĆĄ – neko Äe prvo da primeti ĆŸenske noge, ĆŸensku ili muĆĄku guzu, ĆĄake, grudi, stopala… Neko Äe da uĆŸiva u stopalu u lepoj cipeli ili Äizmi, neko u ĆŸeni s izazovnim donjim veĆĄom… To je sve potpuno normalno, nikom ne smeta i nikome ni na koji naÄin ne ĆĄkodi. Problem je ĆĄto stvari mogu da odu mnogo dalje od toga.
U veÄ opisanim situacijama i dalje je osoba ta koja je najvaĆŸnija – cipela s visokom ĆĄtiklom na negovanom ĆŸenskom stopalu „zaÄiniÄe“ stvar, ali je osoba ta koja je poĆŸeljna. MeÄutim, potpunom fetiĆĄisti nije bitna osoba. Njega (ili nju) Äe seksualno uzbuÄivati odreÄeni deo tela neke osobe, dok tu osobu kao kompletnu liÄnost niti Äe primeÄivati niti Äe joj biti bitna – ili, ako su joj fetiĆĄ cipele, donji veĆĄ, halteri, onda joj Äak neÄe biti ni neophodna ĆŸiva osoba. Seksualno Äe se uzbuditi od samog pogleda na fetiĆĄ, joĆĄ i viĆĄe od dodira, a Äesto Äe doÄi i do samozadovoljavanja uz objekat poĆŸude.
MoguÄe je i da neki telesni nedostatak bude fetiĆĄ; recimo, za neke ĆŸene je muĆĄka Äelavost fetiĆĄ, a za neke muĆĄkarce je to ĆŸenska hromost.
Jedno od moguÄih objaĆĄnjenja uzroka fetiĆĄizma je to da se u nekom trenutku, kada je doĆĄlo do snaĆŸnog seksualnog uzbuÄenja, neki utisak (cipela, stopalo, krzno) spojio s tim uzbuÄenjem i u mozgu se stvorila veza. Kasnije bude dovoljno da se taj objekat pojavi pa da doÄe do seksualnog uzbuÄenja.
Zanimljiv je podatak da fetiĆĄista skoro nikad ne traĆŸi psihijatrijsku pomoÄ. U veÄini sluÄajeva oni su potpuno bezopasni po okolinu – izuzetak je, naravno, kada je fetiĆĄ neki deo tela, a fetiĆĄista je agresivan, pa tu moĆŸe doÄi i do napada i povreÄivanja, mada do ubistva dolazi retko. Psihijatrijsku pomoÄ uglavnom Äe traĆŸiti ako su prekrĆĄili zakon (onaj o javnom moralu, u zemljama gde je strog, ili ako su nekome naneli telesne povrede), pa ĆŸele da smanje kaznu.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.