Do 2100. nestaće sva netaknuta priroda na Zemlji?

Netaknuta priroda neviđenom brzinom nestaje sa lica Zemlje, a oko deset posto divljine ili područje veličine dve Aljaske izgubljeno je u poslednjih dvadeset godina uslijed ljudskog delovanja, objavili su naučnici.

Najviše su pogođene Južna Amerika, koja je u tom razdoblju izgubila 30 posto i Afrika koja je ostala bez 14 posto divljine. Glavni razlozi su poljoprivreda, seča drva i rudarstvo, kažu stručnjaci.

Njihova studija najnoviji je dokument o uticaju ljudi na klimu, okolinu, okeane, prirodne izvore i divlje predele. Stručnjaci su izradili kartu netaknute prirode, bez Antarktika i uporedili je sa kartom iz 1993. izrađenom istom metodom.

Otkrili su da je na svetu ostalo 30,1 miliona kilometara netaknute prirode definisane kao biološka i ekološka netaknuta područja bez uočljivog uticaja čoveka. Od 1993., nestalo je 3,3 miliona divljine ili područje veliko kao pola Amazona, zaključili su.

„To je neverojatno tužno, jer ta područja ne možemo da vratimo u prvobitno stanje. Jednom kada nestanu, ona su zauvek izgubljena i ta činjenica šokantno utiče na raznolikost i klimatske promjene“, rekao je Džejms Votson sa Univerziteta Kvinsland u Australiji i iz Društva za zaštitu prirode iz Njujorka.

Votson kaže da se oko četvrtine Zemljine površine može još uvek smatrati netaknutom prirodom, najviše u srednjoj Africi, Amazoniji, severnoj Australiji, SAD-u, Kanadi i Rusiji.

„Moramo se usredsrediti na kvalitet i očuvanje netaknutih prostora na Zemlji“, rekao je Votson. „Vreme teče. Kada bi se ljudi pitali ‘Zašto nam treba priroda?’ ta bi područja postala globalni prioritet“, zaključio je, a prenose mediji.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.