GodiĆĄnjica smrti Josipa Broza Tita
Pre 36 godina, 4. maja 1980. godine, umro je Josip Broz Tito, neprikosnoveni lider socijalistiÄke Jugoslavije, proslavljeni ratni komandant i jedan od osnivaÄa i Äelnik Pokreta nesvrstanih.
Josip Broz je roÄen u Kumrovcu, Zagorje, u meĆĄovitoj hrvatsko slovenaÄkoj porodici maja 1892. godine. Tokom njegovog ĆŸivota kao datum roÄenja obeleĆŸavan je 25. maj, kao Dan mladosti, svojevrsni nacionalni praznik.
Kao austrougarski vojni obveznik uÄestvovao je u Prvom svetskom ratu, s Äinom kaplara, delom i na srpskom frontu. Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu 1915. godine, pa je izvesno vreme u toj zemlji proveo kao zarobljenik.
U zvaniÄnim biografijama, u poratnom periodu, navoÄeno je da je potom uÄestvovao u Oktobarskoj revoluciji.
U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920, kada postaje Älan KomunistiÄke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ, posle smenjivanja i streljanja Milana GorkiÄa, prethodnog lidera te partije.
Radio je i ĆĄkolovao se, 1936. i 1937. u Kominterni u Moskvi. Bilo je to vreme najoĆĄtrijih Äistki unutar sovjetske nomenklature, i komunistiÄke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih  komunistiÄkih prvaka.
Kao voÄa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu partizanski pokret (NarodnooslobodilaÄka vojska). Iz Drugog svetskog rata izaĆĄao je kao legendarni voÄa. Na Äelu Jugoslavije nalazio se punih 35 godina.
Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunistiÄku revoluciju, tokom i nakon rata, u kojoj su, izmeÄu ostalog, u sprovoÄenju revolucionarne „pravde“ nestale i desetine hiljada nekomunista, pod maskom „borbe protiv saradnika okupatora“.
Godine 1948. odbacio je stavove Moskve, odnosno Rezoluciju Informbiroa komunistiÄkih partija, i potom je uspeĆĄno odolevao snaĆŸnom Staljinovom pritisku, da bi docnije godinama veĆĄto lavirao izmeÄu istoÄnog i zapadnog bloka, izborivĆĄi sasvim osobenu poziciju Jugoslavije kao Äelnice Pokreta nesvrstanih.
Tokom 1950-ih godina, Jugoslavija je dobijala znaÄajnu finansijsku i vojnu pomoÄ od SAD.
Bio je jedan je od osnivaÄa Pokreta nesvrstanih, ĆĄto je u tadaĆĄnjim meÄunarodnim okolnostima imalo veliki znaÄaj. Njegova uloga u tom pokretu, u poznijoj fazi, posebno je upamÄena po doslednom nastojanju da se nesvrstani zadrĆŸe po strani od uticaja pojedinih problokovski opredeljnih Älanica.
U unutraĆĄnjoj politici, sticajem raznih okolnosti, verovatno i duboke starosti, ostavio je ustrojstvo koje se na kraju pokazalo kao neodrĆŸivo za funkcionisanje SFRJ – Ustav iz 1974. godine. SpecifiÄan sistem konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nereĆĄiv problem kada se SKJ raspao.
Sahrani Josipa Broza Tita, u Beogradu, prisustvovalo je viĆĄe od 200 visokih liÄnosti iz celog sveta, ĆĄto je nesumnjivo izraz njegove sasvim posebene istorijske uloge i izuzetnog ugleda koji je uĆŸivao.
(Tanjug)
PrikljuÄite se diskusiji o Josipu Brozu Titu.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.