Šta kaže žiri, a šta potpisnici pisma o „padu“ NIN-ove nagrade

BEOGRAD – Dodeljivanje ovogodišnje NiN-ove nagrade Saši Iliću za roman „Pas i kontrabas“ protekla je danas u senci jučerašnjeg otvorenog pisma javnosti 18 eminentnih srpskih pisaca, koji osporavaju i kompetentnost žirija i kriterijume kojima se rukovodi.

Među potpisnicima su, inače, i dva dobitnika ovog priznanja, Miro Vuksanović i Vladimir Tabašavić, kao i Emir Kusturica, Vladimir Kecmanović, Slobodan Vladušić, Nikola Malović, Dejan Stojiljković, Ljubica Arsić…

Predsednik žirija Teofil Pančić, komentarišući ovo pismo na pitanje novinara, istakao je da je ono „odraz kulturno- političke atmosfere u Srbiji“, te osporio sumnje potpisnika, uz ocenu da su one samo „pokriće“ za one koji nagrade ne dobijaju.

„Žao mi je ljudi koji su to potpisali i svakom od njih bi dodelio NiN-ovu nagradu. Čak i onoj dvojici, za koje sam juče prvi put čuo čitajući taj spisak. Svako od njih bi dobio 10 hiljada evra, nova izdanja, promocije…sav taj medijski šušur koji NiN-ova nagrada proizvodi. To u realnosti ne funkcioniše, pa će ostati samo na lepim željama“, kazao je Pančić.

On je rekao da je NiN-ova nagrada samo jedna i da se mnogi ljute kada je ne dobiju, a za to imaju različita pokrića.

„Nekad su ta pokrića ideološka, nekada se dovodi u pitanje kompetentnost žirija ili korumpiranost. Uvek postoji način da čovek objasni zašto nije dobio neku nagradu, kada svi znaju da ju je zaslužio. U tih 18 imena ima nekoliko ozbiljnih pisaca, koji nisu ušli u širi izbor… Sve je to deo kulturno političke atmosfere u našoj zemlji“, kazao je Pančić.

Jedan od potpisnika pisma je i dobitnik NIN-ove nagrade za „Semolj zemlju“, za 2005. godinu, akademik Miro Vuksanović koji je kazao da je jedan od razloga njegovog imena ispod tog teksta i taj što se ne sme dozvoliti da takva književna nagrada „bude u velikom padu“.

„NiN-ova nagrada je važna za srpsku književnost i kulturu. Postala je institucija koju su stvarali ugledni književni kritičari i dobitnici čiji su romani značajne knjige. Čini mi se da je sada sve drugačije i gore. To nije dobro“, kazao je Vuksanović za Tanjug.

On je dodao i da je želeo da podrži darovite pisce koji su neopravdano „skrajnuti“ i koji nisu dobili Ninovu nagradu, te „da javno pokaže brigu za jednu lepu instituciju u kulturi i književnosti koju moramo sačuvati.“

Još jedan od ranijih dobitnika, Aleksandar Gatalica slaže se da ove godine žiri nije kompetentan, iako nije potpisao otvoreno pismo.

„Ono što želim da komentarišem i s čime se slažem sa potpisnicima, je nekompetentnost žirija. Danas je umesto dodele nagrade trebalo raspustiti žiri. Potrebno je formirati novi koji će dodeliti nagrade za ovu i narednu godinu“, kazao je Gatalica za Tanjug.

Ono što se u književnim krugovima podvlači je da su pismo podržali književnici različitih generacija, te da je „nekompetentnost“ žirija dovedena u pitanje i od strane mladih, ali i starijih pisaca, kao i, kako je Gatalica ocenio za RTS – „onih koji su uslovno sa desnice, kao i onih koji su, još uslovnije, sa levice.“

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (1)
Dodaj komentar
  • Prudon

    Kakva je to papazjanija.. To je kao Đ. opozicija V… Pa, zar je bio kadar da ocenjuje žiri recimo …2017. godine, kada je za mesec dana pročitao …3.500 stranica…I otkud poznat…šta to znači…Piše za režim? obično živi pisci, a poznati su oni koji pišu za ,,mamu i tatu“…A oni ,,nepoznati, su il ko Tolstoj u dubini neke vukojebine, il u svojoj keliji, tek izađu da kupe u treći dan veknu leba..Sve su to ista…zajebancija..Nagrade kao procenjivane i ocenjivane od ljudskog uma, koji nije spospoban da prevari toliku obimnost, i onda predrasudno, ovo odbaci, a čita ,,poznate..“ Kusturicu, koji je ,,kako kaže dobijao ,,nepismene scenarije od A . Sidrana“ Hvala lepo…ja sam jedne godine bio navučen, i odavno, već ..ćao, amore..;)