Velika većina zemalja se odlučuje da sportiste koji donesu medalju nagrade i novčano. Što kroz nagradu za pojedinačni uspeh, što kroz sportske penzije.
Na teritoriji bivše Jugoslavije tako prednjači Srbija koja osvajače zlatne medalje nagrađuje sa 70.000 evra što je gotovo dvostruko više od Hrvatske, a u regionu više svojim sportistima plaća samo takozvana država Kosovo.
Iako je ekonomski faktor bitna stavka prilikom donošenja takvih odluka, tu postoje još neke stvari koje imaju uticaj na iznos novca kojim će zemlja nagraditi svoje sportiste.
Jedan od najbitnijih je i potencijalni broj osvajača medalja, pa su neke male zemlje koje imaju mali broj vrhunskih sportista odlučile da ih nagrade sa velikim novčanim iznosima, jer im takvi uspesi omogućavaju i dobru reklamu u svetu.
Tome svedoči i jedna od najzanimljivijih priča ovih Olimpijskih igara. Filipinska dizačica tegova Hidilin Dijaz je za prvo zlato u istoriji svoje zemlje dobila 660.000 dolara i dva luksuzna stana.
Sa druge strane pojedine velesile poput SAD-a i Australije nisu ni blizu po novčanim iznosima kojima nagrađuju osvajače odličja, jer se broj osvojenih medalja često meri i na stotine na Olimpijskim igrama, pa na kraju ipak potroše velike količine novca zbog broja osvojenih medalja.
Drugi faktor je i mogućnost da sportisti naplate svoje uspehe sa marketinške strane. U zemljama poput Amerike, vrhunski sportisti svoje uspehe na Olimpijskim igrama dobro naplate kroz unosne sponzorske ugovore, a samo učestvovanje na Igrama donosi određenu zaradu od sponzora, makar to bilo samo i od proizvođača sportske opreme.
U mnogim zemljama je zbog nerazvijenih tržišta, naročito kada su u pitanju manje komercijalni sportovi, to gotovo nemoguća misija.
Treći faktor koji utiče na visinu nagrada jeste porez. Singapur je lider u svetu po nagradama za osvajače medalja, ali se značajan deo tog novca vraća kroz plaćanje poreza, dok je nagrada u zemljama poput Australije ili SAD-a čist dobitak.
Kada smo kod lidera u nagrađivanju, prema podacima koje je objavio američki CNBC, Singapur je kategorija za sebe. Osvajači zlatne medalje dobijaju 737.00 dolara, dok je srebro dobija 389.000 dolara, a za bronzu 184.000 dolara. Za sada niko nije uspeo da osvoji medalju za Singapur.
Drugoplasirani na listi Kazahstan daje izdašne nagrade za osvajač odličja, ali zlato od 250.000 dolara, vredi manje od singapurskog srebra. U Kazahstanu se za srebro dobija 150.000 dolara, dok bronza vredi 75.000 dolara.
Malezija osvajače zlatnog odličja nagrađuje sa 236.000 dolara, srebra sa 71.000, a bronzu koja im je jedina osvojena medalja u Tokiju do sada sa 24.000 dolara.
Još dve zemlje su odredile sume veće od dvesta hiljada dolara za zlato.
U pitanju su Italija koja izdvaja 213.000 dolara, a do sada su osvojili 5 najsjajnijih odličja, i Filipini koji su odredili sumu od 200.000 dolara, ali je već pomenuta Hidilin Dijaz dobila mnogo veću sumu jer je pored pomenute državne nagrade, dobila i dodatan novac koji su sakupili ugledni privrednici.
Italija je za osvajanje devet srebrnih medalja izdvojila po 107.000 dolara, a za 15 bronzanih po 71.000 dolara.
Od zemalja koje izdvajaju velika novčana sredstva je i naš severni sused Mađarska. Mađari za zlato izdvajaju 168.000 dolara, a do sada osvojili dva. Za srebro izdvajaju 126.000 dolara i osvojili su ih četiri, dok za bronzano odličje koje do sada u Tokiju imaju tri, izdvajaju 96.000 dolara.
Srbija bi tako prema ovoj listi bila odmah iza šestoplasirane Mađarske, mada treba istaći da nisu poznati iznosi za sve zemlje poput Rusije i Velike Britanije.
Od svetskih sportskih sila je poznato da se u SAD-u za zlato dobija 37.500, za srebro 22.500, a za bronzu 15.000 dolara, dok su u Australiji nagrade još skromnije – 15.000 vredi zlatna, 11.000 srebrna i 7.000 dolara bronzana.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.