Hoće li kriza turske lire uticati na investitore u Srbiji?

BEOGRAD – Turska ima ozbiljne probleme sa nacionalnom valutom, koja je ove godine, prema nekim procenama, izgubila između 35 i 40 odsto svoje vrednosti u odnosu na dolar, ali stručnjaci smatraju da to neće uticati na investicione aktivnosti turskih kompanija u Srbiji.

Rekordan pad turske lire posledica je pogoršanja odnosa sa SAD, ali je turska nacionalnba valuta poslednjih dana polako počela da se „oporavlja“.

Turska je značajan spoljnotrgovinski partner Srbije, kao i investitor, posebno kada je reč o tekstilnoj industriji i najavljenim infrastrukturnim projektima.

U prvih šest meseci je naš izvoz u Tursku iznosio 137 miliona evra, a uvoz iz Turske, inače 17. privrede po jačini u svetu, u našu zemlju 403 miliona evra, navode u Privrednoj komori Srbije.

Mogu li turske investicije u Srbiji „trpeti“ zbog problema s vrednošću lire?

Direktor Sektora za analitiku i usluge PKS Bojan Stanić smatra da kriza turske lire trenutno ne može nikako da utiče na srpsku privredu i planirane turske investicije.

To bi, kaže, moglo da se desi samo ukoliko se dodatno pogoršaju odnosi SAD i Turske, i to u meri da se to indirektno preslika i na evropsku privredu, pošto je EU naš najznačajniji trgovinski partner.

„Pošto je turska lira izgubila na vrednosti, s obzirom da je bilo realtivno skupo zaduživanje u lokalnoj valuti, dosta privrednika u Turskoj se orijentisalo na zaduživanje u stranoj valuti. I sada kada oni moraju te obaveze da otplaćuju u stranoj valuti i ostvaruju prihode u lirama, to im svakako daje manji prostor da investiraju dalje“, objašnjava Stanić.

Ipak, može se videti i da pad evra u odnosu na dolar ima veze sa pomenutim dešavanjima u Turskoj, zbog oštre retorike Vašingtona i Ankare, tvrdi stručnjak PKS.

Prema njegovim rečima, kriza u Turskoj postoji, ali ona trenutno nije toliko značajna za globalnu privredu.

On napominje i da „nad glavama u Briselu visi potencijalna migrantska kriza, pošto se najveći broj izbeglica iz Sirije nalazi u Turskoj“ i da bi određene političke mere mogle da poboljšaju pregovaračku poziciju Turske i smanje negativan uticaj na tursku privredu u narednom periodu.

Srpski zvaničnici najavili su, inače, da će se raditi i na izmeni postojećih sporazuma sa Turskom, kako bi se povećao izvoz u tu zemlju, što bi bilo značajno za našu privredu.

Stanić kaže da se, sve u svemu, situacija smiruje i da je već vrednost turske lire skočila sa sedam na šest lira za dolar.

U našoj zemlji se beleži rast turskih investitora od 2015. godine, nakon što je turska Halk banka kupila većinski paket Čačanske banke, a najaviše investicija ima u tekstilnom i sektoru autodelova.

Prema podacima PKS, u prvih šest mesece 2018. spoljnotrgovinska razmena je iznosila 539,7 miliona evra.

U prvih šest meseci 2018. izvoz je dostigao vrednost od 136,8 miliona evra i beleži rast u odnosu na isti period 2017. godine od 11,1 odsto.

Uvoz je dostigao vrednost od 402,9 miliona evra odnosno beleži porast u poredenju sa prvih šest meseci 2017. godine od 20,1 odsto.

Na listi zemalja u koje Srbija izvozi Turska zauzima 18. mesto sa udelom od 1,7 odsto u ukupnom izvozu, dok na listi zemalja iz kojih Srbija uvozi Turska zauzima šesto mesto sa udelom od 3,8 odsto u ukupnom uvozu Srbije.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 34 odsto.

Vodeci izvozni proizvodi Srbije u Tursku su bili: katode i sekcije katoda od bakra, gume, spoljne, pneumatske za nove putničke automobile, centrifugalne pumpe, cigarete koje sadrže duvan, otpaci od gvožđa i čelika…

Vodeci uvozni proizvodi Srbije iz Turske u prvih šest meseci 2018. godine su: nerazvrstana roba, ostali provodnici, delovi i pribor za vozila, limun i limeta, sveži i suvi, pleteni materijali, motorna vozila za prevoz do deset osoba, potkošulje i majice…

Ukupna spoljnotrgovinska razmena u robi sa Turskom u 2017. iznosila je 998,6 miliona evra, pri čemu je izvoz dostigao vrednost od 273,2 miliona evra, a uvoz vrednost od 725,4 miliona evra.

Do tenzija između dve članice NATO saveza je došlo zbog sveštenika Endru Barnsona, koji je uhapšen u Ankari zbog navodnih veza sa terorističkim grupama, ali i drugih diplomatskih problema.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (0)
Dodaj komentar