Industrija osiguranja u Srbiji postepeno raste

BEOGRAD – Industrija osiguranja u Srbiji postepeno raste i treba očekivati bolje dane, a dalji rad na izgradnji poverenja i edukaciji kao temeljnim stubovima osiguranja tome će doprineti, rekao je danas predsednik Izvršnog odbora Dunav osiguranja Mirko Petrović na prvoj regionalnoj konferenciji o osiguranju koja se održava u Beogradu.

Tema konferencije na kojoj učestvuju predsednici najvećih osiguravajućih kuća u je povećanje prodaje osiguranja u postojećim ekonomskim uslovima.

„Mislim da ne treba potcenjivati snagu industrije osiguranja u Srbiji jer ona rešava veoma kompleksne štete i isplaćuje sume osiguranja od desetine i desetine miliona evra po jednom štetnom događaju“, rekao je Petrović i dodao da se u poslednjih desetak i više godina nije postavilo pitanje solventnosti te industrije, kao ni njene snage da isplati velike štete i upravlja visokim i složenim rizicima.

On je podsetio da je, ne tako davne, 1989. godine Dunav osiguranje imalo premiju od preko milijardu maraka, od toga je životno osiguranje bilo više 300 miliona maraka, „a iz tog perioda smo ušli u period inflacije, sankcija i on je potpuno poljuljao poverenje u životno osiguranja“.

Do ozbiljnih promena došlo je kada je Narodna banka preuzela kontrolu i regulativu tržišta pa je oduzeto 14 dozvola za osiguranje i sada se petnaestak godina gradi poverenje, konstatovao je Petrović.

„Mislim da smo mi mnogo toga postigli zahvaljujući Narodnoj banci Srbije, ali i osiguravajućim kompanijama na gradnji puta poverenja“, rekao je on i dodao su samo tehičke rezerve od 2005. godine povećane za pet puta a one predstavljaju garant da će osiguravajuća industrija ispuniti obaveze prema klijentima.

Pored poverenja razvoj osiguranja se temelji na edukaciji i ekonomskom ambijentu, rekao je on i dodao „da na ta tri stuba postepeno rastemo“.

„Mislim da je osiguravajuća industrija u poslednjih desetak godina odigrala izuzetno značajnu ulogu u servisiranju i upravljanju rizicima, solventnosti, edukaciji i postepenom razvoju onih oblika personalnih osiguranja koji su kod nas još u začetku“, zaključio je Petrović.

Industrija osiguranja nosi veliki teret u razvoju pojedinih osiguranja u Srbiji koji će biti dominantni u godinama koje dolaze, primetio je Petrović i kao primer naveo veliki teret poljoprivrede, ulaganja u razvoj penzionog osiguranja i razvoj dobrovoljnog osiguranja u Srbiji, ocenivši da su „to sve pionirski procesi, izuzetno bitni u edukaciji a značajni kao dopuna socijalne zaštite“.

Viceguverner Narodne banke Srbije Željko Jović ocenio je da je sektor osiguranja u prethodnom periodu uspeo da prevaziđe sve izazove, da se reformiše, očuva zdravo jezgro i da se na toj zdravoj osnovi polako i stabilno razvija.

„Iako su naša očekivanja u pogledu brzine i opsega razvoja osiguranja velika, taj izazov još uvek nije na nivou kojim bi smo bili zadovoljni imajući u vidu njegov značaj u privredi svake zemlje“, rekao je on i pozdravio napore organizatora konferencije da se u neposrednom dijalog učesnika ove delatnosti pokrenu procesi i aktivnosti kojima će se podstaći razvoj osiguranja u Srbiji.

Predsednik IO Generali osiguranja Dragan Filipović rekao je da rastu osiguranja pored povratka poverenja doprinosi i rast životnog standarda.

Predsednik IO ĐOR-a Đorđo Markeđani istakao je da porast u sektoru osiguranja zavisi od ekonomskog rasta i ocenio da „čuda u osiguranju“.

On je naglasio i značaj edukacije ali i primetio da ponuda pokreće tržište osiguranja tako da za veći rast mnogo mogu da urade i same osiguravajuće kuće.

Predsednica IO Uniqa osiguranja Gordana Bukumirić zapitala se da li se pri ponudi osiguranja dovoljno slušaju poruke građana odnosno prepoznaju njihove potrebe.

Kao pozitvan primer ona je navela putno osiguranje koje je i kada je prestalo da zbog viza bude obavezno opstalo „jer su građani svesni benefita“.

Predsednik IO Wiener Stadtisće osiguranja Zoran Blagojević ocenio je da je svetska kriza pogodila i tržište osiguranja a kao rešenje predložio da se više sluša tržište i postojeći proizvodi obogate dodatnim servisima.

Kao segment u kome postoji značajan prostor za razvoj osiguranja Vladimir Đorđević iz Udruženja za bankarstvo i osiguranje Privredne komore Srbije naveo je osiguranje stanova i kuće jer je kod nas od 2,4 miliona naseljenih objekata osigurano samo 12 odsto.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (0)
Dodaj komentar