Ajriš tajms: Vučić propustio trenutak da Mladićev zločin nazove genocidom

U danu kada je Haški tribunal osudio ratnog komandanta Vojske RS Ratka Mladića na doživotnu robiju zbog genocida i zločina protiv čovečnosti u BiH, lideri Srbije propustili su prikladan trenutak da nazovu njegove zločine pravim imenom, navodi irski list Ajriš tajms (Irish times).

Dok su osudjujuću presudu pozdravili rodjaci 8.000 bosanskih Muslimana koje su Mladićevi ljudi ubili kod Srebrenice jula 1995. godine, državni vrh Srbije i dalje negira da je to bio genocid i nastavlja da optužuje sud UN i zapadni svet za progon ponosne srpske nacije, navodi list.

Negiranje je razumljiv odgovor na gnusne zločine ratova 90-ih, naročito ako se ima u vidu koliko mnogo ljudi je saučestvovalo u punjenju stotina masovnih grobnica širom BiH. Za suočavanje nacije s tim zločinima potreban je jak lider koji će tražiti da zločinci i njihovi pomagači budu kažnjeni, ali izgleda da predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije takav vodja, navodi Ajriš tajms.

Iako kontroliše sve grane vlasti i uživa podršku većih medija, Vučić, kao i većina srpskih lidera pre njega, radije bira da usmeri pogled u daleku, ali svetlu budućnost, dodaje Ajriš tajms.

List konstatuje da bi ubijeni srpski premijer Zoran Djinjić možda pomogao Srbima da se pomire sa sopstvenom prošlošću, ali da je on snajperskim metkom zaustavljen dok je pokušavao da razmontira moćne strukture režima Slobodana Miloševića.

Vučić, nekadašnji Miloševićev ministar informisanja koji je danas proevropski orijentisan, odavao je prethodnih godina počast Djindjiću na mestu gde je ubijen, ali je pre svega deset godina, podseća Ajriš tajms, sugerisao da bi Bulevar Zorana Djindjića trebalo nazvati po drugom poznatom Srbinu – Ratku Mladiću.

Vučićevi pozivi za gledanje u budućnost ne nagoveštavaju rešavanje slučajeva ratnih zločina, kojima bi Srbija trebalo da se bavi posle zatvaranja Haškog tribunala sledećeg meseca, piše list.

Ajriš tajms dodaje da Beograd ne deluje zainteresovano ni da otkrije kako je Mladić ostao na slobodi od 1995. do 2011. godine, provodeći najveći deo vremena u Beogradu, pošto je većina njegovih navodnih pomagača oslobodjena, a optužnice protiv njih proglašene državnom tajnom.

List zaključuje da niko ne može da primora Srbe da otvore dokumenta Haškog tribunala s dragocenim dokazima i pročitaju teške stranice svoje istorije, čime bi doprineli da Srbija, ali i region, nikad više ne krenu putem iz 90-ih godina.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (1)
Dodaj komentar
  • mića

    Koji genocid kada ni jedna zena nij poginula ? Da li se definicija „genocida“ menja po potrebi Medjunarodne zajednica. A koja je u sustini definicija „Medjunarodna zajednica“ ? Koji su to lopovi i prevaranti ? A cine je nazovi demokratske zemlje, koje su pobile pola zemaljske populacije..