Srbija će sutra u Briselu otvoriti prva poglavlja u pregovorima o članstvu s Evropskom unijom i time stupiti na viši partnerski stepen odnosa s EU.
Evropska unija time potvrdjuje da, uprkos „zamoru od proširivanja“, ipak želi da svoj geopolitički prostor sredi „na evropski način“ usred i upravo zbog krupnih unutrašnjih i spoljnih bezbednosnih kriza s kojima se hvata u koštac.
Srpski premijer Aleksandar Vučić i srpska delegacija mogu biti zadovoljni što je Savet ministara EU i u poglavlju 35 naveo da je Beograd ostvario traženi napredak u sredjivanju odnosa s Prištinom, čime je odato priznanje za napore Beograda, iako je Priština jednostrano blokirala ključni deo Briselskog sporazuma-načela o Zajednici srpskih opština.
U pripremnom dokumentu zasedanja šefova diplomatija EU koji će raspravljati o Zapadnom Balkanu odaje se priznanje Srbiji i Makedoniji za uzorne postupke prema izbeglicama, čime je EU ponovo istakla da je od velike važnosti što je Unija u izbegličkoj krizi imala čvrst ugovorni odnos sa Beogradom i Skopljem i mogla na njih da se osloni kao na istinske partnere.
Srbija je u svim analizama Brisela bila pouzdani partner i u naporima da se suzbije opasnost islamskog terorizma.
Za evropsku dvadesetosmoricu je oduvek Zapadni Balkan bio područje na kojem EU kao ključni zalog ima i sopstvenu bezbednost, mir i napredak, a to jeste i korisno tržište, jer je činjenica da je EU dosad uvek imala veliki višak u trgovini s tim regionom.
Zapadni Balkan je, iako tamošnje banke nisu bile upletene u pogubne finansijske špekulacije, potresla sa Zapada i EU uvezena ekonomsko-finansijska kriza, što je teško pogodilo ranjive ekonomije tog regiona.
Otud je EU napravila preokret u pristupu odnosima sa Zapadnim Balkanom i proglašeno je da se zapadnobalkanske zemlje moraju, uz pomoć i finansijsku podršku naročito za infrastrukturu i regionalno povezivanje, dostići prihvatljiv stepen ekonomskog razvitka i konkurentnosti s privredama Unije kad stignu na njena vrata.
Srpski premijer Aleksandar Vučić i čelnici Evropske unije će sutra u Briselu politički i pravno otvoriti prva poglavlja u pregovorima Srbije o članstvu s EU i zato su zvaničnici u Briselu i želeli da podvuku da je to podstrek svima koji žele da postanu deo Unije.
Agenciji Beta je takodje potvrdjeno da je Komitet stalnih predstavnika, ambasadora članica EU u potpunosti usaglasio polazišta za poglavlja 32 o finansijskom nadzoru i 35 poglavito o normalizaciji odnosa Beograd – Priština.
Vučić je izjavio da je srpska vlada „apsolutno spremna za otvaranje poglavlja u pregovorima sa EU i sve što je do nas biće završeno u najkraćem mogućem roku“, a i zvaničnici u Evropskoj komisiji su i u fazi skrininga za poglavlja bili saglasni da su srpske vlasti dobro pripremljene i da je srpska državna uprava sposobna da iznese teret bez sumnje dugih i zahtevnih pregovora.
Medjuvladina konferencija EU-Srbija, na kojoj će „zeleno svetlo“ za pregovore o dva poglavlja dati srpski premijer Vučić, šef diplomatije Luksemburga, predsedavajućeg EU, Žan Aselborn, kao i visoka predstavnica EU Federika Mogerini i evropski komesar Johanes Han, tehnički deo pregovora preneće na Evropsku komisiju i srpske vlasti.
Ali će zemlje članice Unije imati stalni nadzor o toku pregovora o svim poglavljima preko Radne grupe za proširivanje-COELA.
U krugovima EU se očekuje da će EU i Srbija ključna poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i temeljnim slobodama otvoriti na početku predsedavnja Holandije poslovima EU, od januara 2016.
Šefovi diplomatija evropske dvadesetosmorice će u utorak „potvrditi opredeljenost za politiku prijema novih članica i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana“, navodi se u pripremnom dokumentu zasedanja ministara inostranih poslova Unije.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.