Dan sećanja na žrtve Holokausta BGD obeležava i ove godine

BEOGRAD – Centralna državna
ceremonija obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta biće održana 27. januara kod Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu na Starom sajmištu, a državnu delegaciju, kao izaslanik predsednika Republike, predvodiće ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević.

Ceremonija će početi verskim obredom koji će obaviti rabin Isak Asiel, a prisustvovaće preživeli Holokausta, potomci žrtava, nekadašnji zatočenici logora smrti u Drugom svetskom ratu, predstavnici Saveza jevrejskih opština Srbije, predstavnici jevrejske opštine Beograd.

Takođe, ceremoniji će prisustvovati predstavnik Nacionalnog saveta Romske Nacionalne manjine, ministri Vlade Srbije, izaslanik predsednika Skupštine Srbije, gradonačelnik Beograda, predsednik vlade nemačke savezne pokrajine Tiringije sa saradnicima, članovi diplomatskog kora, udruženja i građani.

Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta ustanovljen je 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Opredeljujući se za dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, Generalna skupština UN rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i verske mržnje zasnovanih na predrasudama.

Drugi svetski rat odneo je, pored ostalog, preko šest miliona nedužnih žrtava – pripadnika jevrejskog naroda. Aušvic, Treblinka, Mauthauzen, Dahau, Majdanek Jasenovac, Staro Sajmište, Jajinci, logor „Crveni Krst„ u Nišu samo su neka od masovnih stratišta nevinih žrtava.

Potreba da se iznova podseća na strahote holokausta, kao i da se kao neistinite odbace tvrdnje koje negiraju njegov karakter i obim stradanja aktuelna je u svim demokratskim državama. Antisemitizam je u određenoj meri prisutan i u našem vremenu o čemu svedoče izolovani, ali i dalje prisutni incidenti.

Nužnost saznavanja činjenica i promišljanja strahovitih posledica holokausta doprineće da se u Srbiji, kao i u drugim demokratskim državama, masovno stradanje Jevreja u Drugom svetskom ratu i u budućnosti sagledava kao ono što po svom karakteru i obimu jeste – jedan od najvećih zločina protiv čovečnosti u istoriji.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (0)
Dodaj komentar