PODGORICA – Samozvani mitropolit nekanonske Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo Dedeić optužio je danas vlast Mila Đukanovića da je sve do 2020. „najviše odgovorna“ što je Srpska pravoslavna crkva (SPC), koju naziva „Crkvom Srbije“ u Crnoj Gori stekla status, kako kaže, nedodirljivosti, a da su nove vlasti samo potpisale Temeljni ugovor sa SPC.
“Taj posao su uradile prethodne. Počev od 1990. pa do 2020. godine, dok nisu poraženi na izborima. Te vlasti su na SPC, a indirektno na Srbiju, svesno upisale 12,3 kvadratna kilometra crkvenoga zemljišta, skoro sve od ukupno 720 crkava i 83 manastira, sem Cetinjskoga, koji se nisu usudili da upišu na SPC, zbog očekivanoga otpora Cetinjana”, rekao je Dedeić u božićnom intervjuu za podgoričku Pobjedu.
On kaže da su se bivši ministri kulture, direktori Uprave za nekretnine, direktori Zavoda za zaštitu kulturne baštine i nadležne inspekcije ismavali zakone zemlje kojoj su se zakleli na vernost.
„Korumpirani, sarađivali su sa ‘Srpskom crkvom’, izdajući interese Crne Gore i prodajući ih za Judine srebrenjake. Tako su se nezakonito bogatili. Zakon o poreklu imovine, čije je pisanje u toku, daje pravni osnov da se ta činjenica utvrdi i sankcioniše. U tom slučaju, uparen sa Krivičnim zakonikom, daje mogućnost da se krivci gone i za veleizdaju, kao najteži obilik najtežih krivičnih dela, za koje je zaprećena najteža kazna. A oni je zaslužuju”, kaže Dedeić.
On kaže da su prethodne vlasti „jedine odgovorne što je ‘Crkva Srbije’ decenijama devastirala crnogorske pravoslavne hramove i crkve, brišući svaki trag naše kulture i tradicije“.
Kaže da su godinama podnosili zahteve za ispravku grešaka u i tužbe koje je „bivša vlast ismejavala“.
„Cela država je bila s ruke Srpskoj crkvi, posebno sudovi i Ministarstvo finansija, koje je nadležno u drugom stepenu upravnoga postupka, bili su se stavili u službu Srbije i Srpske crkve u Crnoj Gori”, tvrdi Dedeić.
Dok je, kako kaže, sam državni vrh, združen sa rukovodstvima suverenističkih partija, koristio „Crnogorsku crkvu“ i crkvenu kulturnu baštinu kao robu kojom su trgovali sa Srbijom.
“Tako je Srbija dobijala u pośed crnogorsku teritoriju i kulturnu baštinu, a vlast je neometano mogla da se bogati na račun države. Bes državnog vrha, zbog samog postojanja Crnogorske crkve, išao je dotle da ni po koju cenu nisu šćeli (hteli) da nam dodele placeve za gradnju sabornih crkava u Podgorici i Baru“, kaže Dedeić.
Taj isti državni vrh, navodi, nameravao je i da anektira Crnogorsku u korist „Srpske crkve“, prominjenoga imena u pravoslavna crkva.
„S ciljem da u korist Srbije zatre i samo crnogorsko ime. Bogu fala, to im nije uspelo, niti će”, naveo je Dedeić.
Uprkos ovakvom statusu nekanonske CPC, Dedeić se nada da će u Vaseljenskoj patrijaršiji biti pokrenuto pitanje njene autokefalnosti.
On tvrdi da je pre izvesnog vremena, kako kaže, carigradski patrijarh izjavio da će se priznati autokefalnost CPC.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.