Medjunarodna koalicija obećala da će iskoreniti pretnju Islamske države i njenog šefa

Međunarodna koalicija koju SAD predvode u borbi protiv islamskih ekstremista, obećala je u sredu da će iskoreniti „globalnu pretnju“  –  Islamsku državu, i likvidirati njenog lidera Abu Bakra Al-Bagdadija, što je rešeno na sastanku u Vašingtonu koji je protekao u senci terorističkih napada u Londonu i smrtonosnih napada na civile u Siriji.

Bilo je to vatreno krštenje za čelnika američke diplomatije Reksa Tilersona koji je bio domaćin ministara iz 67 zemalja „globalne koalicije“ protiv Islamske države, od kojih neki dovode u pitanje strategiju na kojoj Donald Tramp insistira kao sredstvu koje će „demolirati“ džihadiste.

Američki predsednik, izabran sa izolacionističkim programom spoljne politike, želi da poveća budžet za odbranu za 10 odsto, a da za 28 odsto smanji sredstva diplomatije. U tom kontekstu, on je tražio od Pentagona sveobuhvatan plan da se „iskoreni taj gnusni neprijatelj planete“.

U istom borbenom tonu u završnoj deklaraciji, 68 članova koalicije je reklo da su „ujedinjeni u odlučnosti da eliminišu tu globalnu pretnju“.

Reks Tilerson je osudio „globalnu silu zla“ i obećao „smrt“ Abu Bakru el Bagdadiju, na isti način na koji je osnivač Al-Kaide Osama bin Laden ubijen u maju 2011. godine.

„To je samo pitanje vremena“, uveravao je državni sekretar SAD.

Onima koji brinu da bi se SAD mogle povući s Bliskog istoka, on je rekao da je „pobeda nad Islamskom državom cilj broj jedan Sjedinjenih Američkih Država u tom regionu“.

Ali, deseti sastanak te koalicije koju je septembra 2014. godine osnovao tadašnji predsednik SAD Barak Obama, bio je u senci dva teroristička napada u Londonu u kojima je poginulo četvoro ljudi, i to upravo na dan kada je obeležena godišnjica napada džihadista u Briselu, 22. marta 2016, sa 32 žrtve.

Na sastanak u Vašingtonu senku je bacila i smrt 33 civila u blizini Rake – de fakto glavnog uporišta Islamske države, u napadu koji je, kako se veruje, izvela baš ta koalicija, na centar za izbeglice. Po sirijskoj Opservatoriji za ljudska prava (OSDH), napad je izveden u utorak južno od Al-Mansura, grada koji Islamska država kontroliše na severu Sirije, a koji je redovno na meti aviona koalicije.

Koalicija je najavila da će to „istražiti“.

Pre sastanka u Vašingtonu, neslaganje je izbilo među pojedinim zemljama o strategiji preuzimanja dva bastiona Islamske države: Rake u Siriji, i Mosula u Iraku.

Za Raku, Sjedinjene Države i Turska ne slažu se o snagama koje bi trebalo da povedu konačni napad na taj grad. Ankara neće kurdske milicije koje smatra „terorističkim“. Sada su te milicije predvodnice arapsko-kurdske koalicije Sirijskih demokratskih snaga (SDS) za koje Pentagon smatra da će brzo zauzeti Raku.

Francuska je takođe nestrpljiva da vidi ko će osvojiti Raku i kako će upravljati tim gradom. „Osećam da ima teškoće da se arbitrira“, kritikovao je Vašington ministar spoljnih poslova Žan-Mark Ero. „Nadam se da se neće dugo čekati na odgovor, hitno je“, rekao je on u glavnom gradu SAD.

U širem smislu, koalicija očekuje stav o budućem statusu oslobođenih teritorija u Siriji: autonomija ili povratak u okrilje režima.

Tilerson je medjutim o tome bio vrlo jasan: „Kao koalicija, mi se ne bavimo nacionalnom konstrukcijom ili rekonstrukcijom“.

Pored toga, on je pomenuo sporno pitanje za Siriju još od 2012. godine: hipotetične „privremene zone stabilnosti zahvaljujući prekidu vatre, koje će omogućiti izbeglicama da se vrate kući“.

Što se tiče Mosula, premijer Iraka Hajder al-Abadi koga je u ponedeljak primio Donald Tramp, zalagao se da se američka pomoć „ubrza“, i da udari „terorističke grupe (Islamske države) koje treba desetkovati“.

Iračke snage, uz podršku koalicije, pokrenule su 17. oktobra ofanzivu na Mosul.

Pošto su kraj januara osvojili istočni deo tog grada, irački vojnici su 19. februara počeli operacije na zapadu Mosula. U Pentagonu procenjuju da je pobeda neizbežna, iako tek predstoje teške borbe u starom delu grada.

Vašington kaže da su operacije koalicije, uključujući i više od 19.000 avionskih napada, omogućile da se „oslobodi“ 62 odsto teritorije u Iraku i 30 odsto u Siriji koje je Islamska država imala kada je bila na vrhuncu svoje moći 2014. godine.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (0)
Dodaj komentar