ZAGREB – Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske ponovo je danas odbacilo navode o navodnom maltretiranju i fizičkom nasilju nad migrantima, nakon što su domaći i inostani mediji objavili niz ispovesti migranata koji su se žalili na brutalnost hrvatske policije.
Iz tog resora su za reginalnu N1 tv saopštili da su do sada u više navrata demantovali navode o navodnoj policijskoj brutlanosti prema.
„I ovom prilikom ih još jednom u potpunosti odbacujemo. Hrvatska policija postupa poštujući nacionalno zakonodavstvo, kao i međunarodne standarde“, poručili su iz MUP-a RH.
Naveli su da iz medijskih napisa i službenih izveštaja policije Bosne i Hercegovine imaju saznanja da se migranti na njihovom području međusobno sukobljavaju, povređuju, te da je policija u sprovedenim racijama i pretraživanjem prostora u kojem borave migranti pronalazila hoadno i vatreno oružje pogodno za napad i povređivanje.
„Izjave osoba koje pokušavaju ilegalno da pređu granicu Republike Hrvatske potrebno je sagledati u kontekstu situacije u kojoj se nalaze, a to je da na svom putu, dolaskom pred hrvatsku granicu, koja je ujedno i spolna granica EU, nailaze na granicu koja se štiti i nadzire“, poručuju iz hrvatskog MUP.
Gotovo od samog početka migrantske krize u Bosni i Hercegovini, na području Unsko-sanskog kantona, zabeležino je na desetine ispovesti migranata, koji su bili, kako kažu žrtve, nečovečnog ponašanja policije Republike Hrvatske prema njima.
Bilo je svega, kazali su migranti, od fizičkog nasilja do oduzimanja imovine.
Slike povreda na telima migranata zabene su u šatorskom kampu u Velikoj Kladuši. Pretežno na glavama, leđima, nogama. Iste priče kao i mesecima unazad – tvrde da im povrede zadaje hrvatska policija. Oduzima telefone, punjače, novac.
Iz MUP-a Hrvatske poručuju da svim državljanima trećih zemalja koji nezakonito uđu i borave u Hrvatskoj, a koji ne zatraže međunarodnu zaštitu policija je dužna da donese rešenje o povratku i preduzme mere za njihov odlazak iz Evropskog ekonomskog prostora.
Tako se na osnovu sklopljenih bilateralnih readmisijskih ugovora s drugim državama prihvataju i vraćaju osobe koje nezakonito borave u jednoj državi članici, a ušle su iz druge države članice
Iako je, kažu u MUP, državljane trećih zemalja moguće vratiti i na osnovu zakona o strancima, većina prihvata i vraćanja sprovodi se na osnovu bilateralnog readmisijskog ugovora.
„S druge strane, ako državljanin treće zemlje izrazi nameru za međunarodnu zaštitu, izdaje mu se potvrda o izraženoj nameri i, ako je namera izražena nakon što je rešenje o povratku već doneseno, rešenje se neće izvršiti do okončanja postupka odobravanja međunarodne zaštite“, poručili su iz hrvatskog MUP-a.
Navode i da nezakonite migracije predstavljaju sigurnosni rizik kojem MUP RH pristupa sa ozbiljnošću i da ih neće dozvoliti, poštujući sva nacionalna i evropska zakonodavstva.
„Još jednom ističemo našu predanost u sprečavanju nezakonitih prelazaka državne granice i ujedno na svim nivoima podstičemo zakonite oblike pomoći, onima koji ostvaruju pravo na azil, a Republika Hrvatska će ih prihvatiti u skladu sa našim iskazanim mogućnostima kroz legalne institute preseljenja i premeštaja“, navodi se u odgovoru hrvatskog MUP-a.
Napominju da sarađuju sa susednim zemljama.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.