Sad i zvanično: Niko iz EU ne sme u zagrljaj sa Rusijom i Kinom

Izjava nemačke kancelarke Angele Merkel da Evropska unija mora da ima zajedničku politiku prema Rusiji i Kini predstavlja nastavak sprovođenja strategije koju je EU donela na čelu sa Federikom Mogerini i koja predviđa veće zajedništvo, pre svega u oblasti spoljne politike i bezbednosti, smatraju analitičari.

Naime, reč je o drugoj po redu strategiji spoljne i bezbednosne politike EU, nakon one koju je doneo bivši visoki predstavnik Havijer Solana, i koja je usvojena u znatno izmenjenim geopolitičkim okolnostima, nego što je to bio slučaj sredinom dvehiljaditih.

Prema rečima Nataše Dragojlović, koordinatorke Nacionalnog konventa o EU, stavovi Unije prema velikim silama, poput Rusije i Kine, izraženi u novoj strategiji, govore o tome da je neophodno da se gradi veće zajedništvo u bezbednosnoj oblasti. Stoga, izjava Merkelove, kako ocenjuje, ne sadrži nikakvu novu informaciju.

Razlika među tim strategijama pre svega leži u izmenjenim geopolitičkim i svetskim okolnostima, objašnjava Dragojlovićeva. „Prva se zvala ’Prosperitetna Evropa u boljem svetu‘ i većim delom bila je usmerena na ekonomski prosperitet i jačanje pozicije EU u svetu. Iako je i ova druga takođe fokusirana na slične stvari, veliki akcenat stavljen je na jačanje bezbednosnih snaga EU“, ističe ona.

U novoj strategiji, pojašnjava Dragojlovićeva, eksplicitno piše da će EU jačati svoje bezbednosne kapacitete. „Svima je poznato kako su ranije mogle da se čuju izjave poput one da je ’EU ekonomski div, ali politički patuljak i vojni mrav‘ — novom strategijom se te druge dve komponente pojačavaju, a sam Brisel iskazuje nameru da želi da postane ozbiljan igrač na globalnom planu“, konstatuje Dragojlovićeva.

Upitana da li bi izjava Merkelove mogla da se protumači kao svojevrsni pozitivni signal, za razliku od retorike koja stiže iz Velike Britanije, Dragojlovićeva kaže da London ne treba mešati sa Briselom, budući da je Velika Britanija na izlazu iz Unije.

Velika Britanija je od samog ulaska u evropsku zajednicu bila fokusirana na dobiti koje se tiču ekonomskih aspekata njenog članstva u EU — London nikada nije podržavao ideju jačanja političke i bezbednosne komponente EU, već je bio vezan za SAD, a kada se sagleda spoljnopolitička strategija, okosnica njene bezbednosti bio je NATO, zaključuje.

Istovremeno, Milan Krstić sa Fakulteta političkih nauka mišljenja je kako je namera ove politike da se podstaknu države koje su sada više nego ranije otvorene za trgovinsku i ekonomsku saradnju sa Kinom i Rusijom, da previše ne istrčavaju.

To se, prema njegovim rečima, pre svega odnosi na grupu od 16 zemalja Istočne i Centralne Evrope, da ne prave samostalne aranžmane, bilo da je reč o infrastrukturnim ili trgovinskim projektima.

„Ovom izjavom šalje se poruka da EU i prema Kini ima zajedničku i jedinstvenu politiku, a kada je reč o Rusiji, to je poruka za one zemlje Centralne i Jugoistočne Evrope koje bi želele relaksaciju odnosa sa Rusijom, kao što su Mađarska, Češka, Slovačka i Grčka, da na tom polju ne treba da odudaraju od zvaničnog kursa koji diktiraju prevashodno Pariz i Berlin“, ukazuje Krstić.

Krstić ukazuje i na to da Berlin očigledno zagovara pristup koji se zasniva na održavanju sankcija prema Rusiji. Stoga, ovom izjavom Merkelova daje jasan signal ostalim evropskim liderima da ne treba da dolazi do disonantnih tonova po tom pitanju.

Sa druge strane, ta poruka sadrži i određenu hipokriziju, budući da i Nemačka sama u određenoj meri, kada se radi o njenom nacionalnom interesu, ne beži od duplih aršina prema Rusiji, a dobar primer je projekat izgradnje gasovoda „Severni tok 2“.

„Ne treba zaboraviti da je projekat ’Južni tok‘ blokiran, jer nije bilo mogućnosti da se određene stvari izuzmu od propisa EU, iako je to sve urađeno kada je reč o projektu ’Severni tok 2‘. Očigledno je da kada je nešto od bitnog nacionalnog interesa, Nemačka ne gleda negativno na izuzetke prema Rusiji, ali traži da u onim stvarima koje nisu njeni interesi postoji kohezija“, naglašava.

On smatra i da Merkelova ovom izjavom ne poziva na oštriju politiku prema Rusiji, već na kontinuitet sadašnje politike, ali i na obuzdavanje inicijativa za promenom političkog kursa prema silama sa Istoka.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

bezbednosteuzajednistvo
Komentari (2)
Dodaj komentar
  • Anonimni

    Nepojmljivo je šta lideri EU rade na štetu interesa vlastitih država, uvodeći sankcije Rusiji, a za potrebe i interesa SAD i njihovih gazdi iz senke- krupnog kapitala, vlasnika multinacionalnih kompanija, vojno industrijskog kompleksa…Nepojmljivo je i da se ama baš niko ne seti da postavi pitanje o američkom prisustvu u Evropi, vojnom , političkom, nasilnom, a stalno se forsira pitanje prisustva Rusije na Balkanu, u Srbiji ? Zar ono nije prirodnije, pa Rusije je deo Evrope, ako je ranije bio problem ideološki, komunizma, sada je Rusija razvijena kapitalistička zemlja? Zapadne zemlje, prvenstveno u interesu SAD su nam rasturile zajedničku državu Jugoslaviju, zatim bombardovale Srbiju, zločinaćki, nepravno, uništili nam sankcijama i bombama ekonomiju, oteli deo teritorije, zatrtovali zemlju i vodu, umiremo od toga, napravili genocid nad stanovništvom, a sad hoće da ih još i volimo, udjemo u NATO, kažemo dobro što ste nam to uradili, evo i Kosova i Metohije se odričemo dobrovoljno…Koji je ovde interes Evrope, pa prva će se naći na udaru u slućaju napada SAD ana Rusiju, a to se izgleda planira. Očigledna je i strategija: prvo je ekonomski oslabiti, nabediti da je zločinačka, iscenirati neku aferu, demonizovati je, izolovati je, rovariti iznutra, zatim vojno intervenisati…Već vidjeno u manjoj razmeri na našem primeru, ama dokle više, i kakav je interes za sve ovo zamalja EU, zašto prate Ameriku ? Evropa nije bezbedna ako prati Američku politiku, veći interes ima u saradnji sa Rusijom, nego postavljajući se kao njen neprijatelj. Što se Srbije tiče, imajući u vidu zemlje u okruženju, i jasne interese SAD i EU, ne piše nam se dobro, već smo osetili kako to izgleda još 1941. godine, istorija se izgleda ponavlja…Interesantno, sve zemlje, pogotovo naše komšije, saveznici Nemačke, odavno su u EU, samo Srbija nije, ama da nismo negde davno pogrešili u izboru …

  • Vera

    Evropa….svi političari su ludi….