SAD: Odbor za pravosuđe preporučio opoziv Trampa

VAŠINGTON – Odbor za pravosuđe Predstavničkog doma SAD usvojio je sa 23 prema 17 glasova optužbe protiv američkog predsednika Donalda Trampa za zloupotrebu položaja i opstrukciju Kongresa.

Odbor je glasao po stranačkim linijama pri usvajanju osnova za opoziv, preneo je Glas Amerike.

Tramp je optužen da je zloupotrebio svoj predsednički položaj kako bi izvršio pritisak na Ukrajinu, da istraži njegovog potencijalnog protivkandidata na izborima 2020, demokratu Džoa Bajdena.

Takođe je usvojena druga tacka optužbe – kojom se predsednik tereti da je opstruisao kongresnu istragu te afere.

Predsedavajući Odboru Džeri Nadler rekao je posle glasanja: „Danas je svečan i tužan dan. Dom će delovati veoma brzo“, preneo je RSE.

Predstavnički dom u punom sastavu, u kojem demokrate imaju većinu, verovatno će sledeće nedelje izglasati te optužbe, čime se završava proces opoziva, a zatim, u roku od nekoliko nedelja, počinje „sudenje“ predsedniku u Senatu.

Međutim, malo je verovatno da će gornji dom Kongresa, u kojem republikanci imaju većinu, proglasiti predsednika krivim i smeniti sa ga sa položaja.

Na burnim pretresima u Kongresu, republikanci su branili Trampa i optuživali demokrate za politički motivisanu farsu, dok su demokrate optužile predsednika da je ugrozio americki Ustav i nacionalnu bezbednost i narušio integritet izbora 2020, time što je u telefonskom razgovoru ovog leta vršio pritisak na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

Pod tačkom zloupotrebe položaja, Tramp se takođe, optužuje da je zamrznuo američku vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od skoro 400 miliona dolara i ponudio Zelenskom mogući sastanak u Beloj kući, da bi ga naveo da javno objavi da vodi istragu protiv Bajdena i njegovog sina Hantera, koji je bio član upravnog odbora jedne ukrajinske gasne kompanije.

Tramp je, takođe, tražio od Ukrajine da istraži u međuvremenu osporenu teoriju da se Ukrajina, a ne Rusija, mešala u američke izbore 2016. godine.

Optužbom za opstrukciju Kongresa predsednik se tereti da je ometao pokušaje Kongresa da istraži aferu, tako što je sadašnjim i bivšim članovima svoje administracije dao nalog da ne sarađuju u istrazi o opozivu.

Tramp i republikanci tvrde da predsednik nije uradio ništa nedolično u svom razgovoru sa Zelenskim i da nema direktnog dokaza da je zamrznuo pomoć Ukrajini i obećavao sastanak u Beloj kući u zamenu za uslugu.

Predstavnicki dom Kongresa ima 235 demokratskih i 199 republikanskih zastupnika, te jednog nezavisnog. Imajući u vidu ove brojke, demokrate bi mogle, već sledeće sedmice da započnu proces bez podrške republikanaca.

Senat ima 53 republikanska, 45 demokratskih i dva nezavisna člana koji obično glasaju uz demokrate.

Za osuđivanje i smenu predsednika potrebno je 67 glasova.

Da bi Tramp bio uklonjen iz kancelarije, najmanje 20 republikanaca i sve demokrate i nezavisni bi morali da glasaju protiv njega.

Tramp bi bio treći predsednik u američkoj istoriji koga je opozovao Predstavnički dom.

Demokrata Bil Klinton je opozvan 1998. zbog laganja o seksualnom odnosu sa pripravnicom Bele kuće, ali je oslobođen u Senatu. Demokratski predsednik Endru Džonson je opozvan 1868, ali nije osuđen u Senatu.

Republikanski predsednik Ričard Nikson je podneo ostavku 1974, pre nego što je opozvan zbog afere Votergejt.

Nijedan od americkih predsednika nije bio smenjen kao rezultat ovog procesa.

Tramp se takmiči za reizbor 2020. i očekuje se da će voditi žestoku bitku protiv kandidata demokrata, koji će biti izabran sledeće godine.

Bivši potpredsednik Bajden je jedan od favorita za osvajanje demokratske nominacije.

Istraga o opozivu je pokrenuta u septembru, posle žalbe jednog uzbunjivaca o telefonskom razgovoru koji je Tramp vodio sa Zelenskim 25. jula.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (0)
Dodaj komentar