U Hrvatskoj danas izbori za savete i predstavnike manjina

ZAGREB – Peti izborni ciklus za savete i predstavnike nacionanih manjina u Hrvatskoj biće održan danas, a na njima će najviše kandidata imati srpska lista, zatim lista albanske manjine, pa romska i mađarska.

Srpsko narodno veće predlozilo je 1.852 kandidata.

To će biti peti izborni ciklus, odnosno drugi od kada je Hrvatska postala članica EU.

Izbori za savete i predstavnike nacionalnih manjina ove su godine uređeni posebnim zakonom koji bi trebalo da poboljša njihov položaj i njihovu vidljivost.

Prema podacima iz Državne izborne komisije, na ovim izborima će učestvovati ukupno 558 prihvaćenih lista kandidata za savete i predstavnike, od kojih je njih 179 na regionalnom, županijskom nivou.

Najviše lista ima srpska manjina – 189, a slede albanska nacionalna manjina sa 55 lista i romska i mađarska sa po 50 lista.

Prema pisanju hrvatskog portala „Novosti“, novi sazivi saveta će nailaziti na iste prepreke kao i dosad: na diskriminaciju, govor mržnje i ignorisanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Zamenik predsednika Srpskog narodnog veća Aleksandar Milošević, predsednik zagrebačkog ogranka te krovne organizacije Srba u Hrvatskoj, kaže da su pomaci u položaju saveta i predstavnika nacionalnih manjina u hrvatskom društvu sitni, iako je od prvih izbora prošlo 16 godina.

„Imamo situaciju da se ne brinemo o klasičnim manjinskim pitanjima kao što su jezik, kultura, obrazovanje, već o pitanjima diskriminacije i građanske ravnopravnosti. Nosimo breme s kojim je se teško izboriti. U političkoj atmosferi u kojoj vlada državotvorni nacionalizam s razvijenim govorom mržnje i u kojoj nema pozitivne ekonomije i uređenog pravosuđa nije čudno da su saveti i predstavnici nacionalnih manjina daleko od ostvarivanja svojih prava“, kaže Milošević.

Jedan od uzroka je, ističe, i aktualni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je loš i nedorečen.

„Većina problema nacionalnih manjina stvorena je na centralnom nivou i zavisi od politike. Upotreba jezika i pisma, diskriminacija, pitanje obrazovanja i informisanja nisu problemi nekoliko opština, nego su nacionalni problem na koji postojeća politička arhitektura i tako skrojeni Ustavni zakon ne mogu adekvatno da odgovore“, naveo je Milošević.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (0)
Dodaj komentar