Ova epidemija danas uzima sve veći danak

Najčešća metabolička bolest današnjice. Etiologija je kompleksna i sastoji se u intereakciji različitih genetskih, metaboličkih činilaca, navika u ishrani i činilaca okoline.

Bez obzira na to što pacijent najcešće misli na endokrinološki uzrok gojaznosti, gojazne osobe retko imaju endokrinološki poremećaj. Od 100 osoba, kod 98 je uzrok gojaznosti nesrazmera u unesenoj i potrošenoj količini kalorija, samo u dve je neki poremećaj u lučenju hormona.

Uprkos brojnim nastojanjima u zdravstvenom prosvećivanju stanovništva i inicijativama zdravstvenih ustanova i radnika da se smanji broj  gojaznih osoba, gojaznost je u stalnom porastu, ne samo kod nas nego i u svetu.

Posledice prekomerne telesne težine na zdravstveno stanje zaista su mnogobrojne, ali na prvom mestu su bolesti koje predstavljaju najveći rizik za kvalitet života: degenerativne promene na krvnim sudovima koje uzrokuju povećan krvni pritisak, infarkt mozga ili srca i šećernu bolest.

Metabolički sindrom, a posebno šećerna bolest tip 2, najčešće su posledica gojaznosti, i to gojaznosti koju karakteriše dominantni trbuh, tzv androidna gojaznost.

Gojazne osobe imaju sklonost ka razvoju malignih bolesti. Kod gojaznih muškaraca češći je karcinom prostate i debelog creva, a kod gojaznih žena karcinom dojke i karcinom endometrijuma (sluzokoža materice), mada noviji podaci ukazuju na to da su gojazne osobe sklone nastanku maligniteta bilo kog organa.

Svakako da se u neželjeni efekat prekomerne telesne težine ubraja i kamen u žučnoj kesici, hronični pankreatitis, degenerativne promene na koštano zglobnom sistemu, posebno na kolenima i kičmi.

Veoma je teško redukovati težinu u kratkom vremenskom periodu, što je najčešća želja gojazne osobe. Ali osnovna mera koja je neophodna radi postizanja povoljnog efekta jeste promena stila života i načina isrhrane.

Ni jedna dijeta koja traje dve nedelje, mesec ili tri meseca ne može da da trajni efekat koji bi i ostao ako dođe do gubitka nekoliko kilograma. Režim koji ne oštećuje zdravlje a koji dovodi do gubitka najmanje 500 gr do 1 kg mesečno – ujedno je i najzdraviji režim.

Kada bismo hteli da napravimo redosled mera koje dovode do smanjenja telesne tezine,  onda bismo imali sledeći redosled:

1. razvoj strategije za promenu stila života

2. dijeta – način ishrane,

3. fizička aktivnost (hodanje, aerobik  30-60 min, 3 puta nedeljno)

4.održavanje tri prethodne strategije

5.upotreba farmakoloških sredstava

6. hirurške intervencije.

Za sada su registrovana dva leka koja pomažu u borbi za smanjenje kilograma. Međutim, ni jedan lek ne treba uzimati bez prethodnog savetovanja sa nadležnim lekarom i bez prethodnog ispitivanja uzroka gojaznosti.

Opasnost od nekontrolisanog uzimanja leka može da bude daleko veća od koristi.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

bolest
Komentari (0)
Dodaj komentar