Naša domaća – šljiva

Šljive su ukusom i oblikom srodne nektarinama i breskvama. Imaju gustu i čvrstu teksturu oko koštice. U svežem obliku se mogu naći od maja do oktobra, a vrlo su ukusne i suve šljive koje se na tržištu mogu naći tokom čitave godine.

Što se hranljive vrednosti šljive tiče, najvažniji je podatak da obiluje antioksidantima, a to je dokazano u raznim istraživanjima. Šljiva sadrži i vitamin C, koji pomaže boljoj apsorbciji gvožđa u organizmu. Takođe, ovaj vitamin pomaže i u smanjenju rizika od srčanih bolesti, šloga i nekih vrsta kancera. Šljiva sadrži i vitamin A u obliku beta-karotina, vitamin B2, vlakna i kalijum.

U svetu se uzgaja čak oko 2000 vrsta šljiva. Generalno se svrstavaju u šest kategorija – japanske, američke, „damson“, orijentalne, „divlje“ i evropske-baštenske.

Šljive koje se uzgajaju u našoj zemlji uglavnom spadaju u poslednje navedenu grupu, mada ima izuzetaka. U toliko različitih vrsta, variraju veličina, oblik i boja. Najčešće su okrugle, ali ponekad su i ovalne ili srcolike. Boja ima najrazličitijih. Kožica šljive može biti: crvena, roze, plavocrna, zelena, žuta, a njeno „meso“ – žuto , zeleno, roze ili narandžasto.

Ova biljka ima bogatu istoriju. S obzirom na veoma veliki broj postojećih vrsta, prirodno je da šljiva vuče poreklo sa raznih strana sveta. Za evropsku šljivu, smatra se da je otkrivena pre 2000 godina, u području oko Kaspijskog jezera. Već u rimsko doba bilo je poznato 300 različitih vrsta evropske šljive. Poznate su i japanske „umeboši“ šljive, veoma zastupljene u makrobiotičkoj ishrani. One su zapravo prvobitno nastale u Kini, a u Japanu su kultivisane i usavršene.

Šljive je najbolje i najzdravije jesti onakve kakve jesu. Ako su neko vreme bile u frižideru, ostavite ih da odstoje na sobnoj temperaturi pre konsumiranja – tako će imati maksimum svoje sočnosti i slatkoće.

Nekoliko brzih ideja za pripremanje

Probajte nešto sasvim drugačije. Iako su u našoj nacionalnoj kuhinji retka jela u kojima se kombinuje voće sa povrćem i slano i slatko, to je konstanta raznih evropskih kuhinja. Na primer: naprevite testo za picu, na njega poslažite iseckane šljive, kozji sir, orahe i pospite sve to žalfijom.

Za fantastičan desert, poslužite šljive skuvane u crvenom vinu; uz to se dobro slaže limunov sok.

Ispecite u rerni na 200 stepeni polovine šljiva, dok se na „naboraju“. Onda ih ubacite u smesu za ražani hleb; dobićete vrlo sladak, ukusan i zdrav hleb.
I za kraj, predlog za zdrav doručak: napravite voćni jogurt tako što ćete u običan jogurt dodati iseckane i oljuštene šljive i med.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

antioksidansiplumŠljivasljive
Komentari (2)
Dodaj komentar
  • Ivica Videnović

    Kako u kućnim uslovima da odvojim košticu od šljive pre vrenja, a radi pečenja rakije? Količina šljive je oko 5 000 kg, sorta oplemenjena džanarika ili krimska, bar su mi tako rekli da se zove. Pozdrav!

  • Danica Velinov

    A tek kad se u suvu šljuvu stavi malo kačkavalja, pa omota režnjem slanine i zapeče u rerni. To je tek ekstra 🙂