Domaćice sve ređe kuvaju jela

Novo istraživanje pokazuje da se 96% domaćica u zapadnim zemljama okreće unapred pripremljenim jelima (kao što je pica i slično) kako bi nahranile svoje članove domaćinstva, dok samo 16% njih kaže da svakog dana priprema kuvani obrok „od nule“. Takođe je ustanovljeno da više od jedne trećine porodica (36%) naručuje hranu iz restorana brze hrane bar jednom nedeljno.
Komentarišući zaključke, nutricionista Azmina Govinđi ističe: „Razumljivo je da se vremenom menjaju navike u ishrani i da mame današnjice nemaju običaj da same svakodnevno pripremaju jela za svoju porodicu kao što su žene nekad radile. Međutim, mnoga jela iz restorana brze hrane i prerađene namirnice sadrže visok nivo soli, šećera, zasićenih masti, aditiva i drugih dodataka, tako da porodice treba podstaći da kupuju zdravije opcije, a ujedno im treba pokazati kako mogu da spreme obroke koji ne zahtevaju previše vremena.“
Kraj tradicije
Istraživanjem je takođe utvrđeno da samo nešto manje od polovine porodica održava tradiciju nedeljnog porodičnog ručka. Trend sve ređeg kuvanja sve više je prisutan i ljudi se češće oslanjaju na prerađene namirnice i brzu hranu. Samo 90 od 2000 ispitanih mama izjavilo je da njihova porodica nikada ne jede „restoransku“ hranu kao što je, na primer, pica.
Cilj istraživanja bio je da upozori ljude na visoke iznose soli, šećera i zasićenih masti koji se često nalaze u mnogim popularnim namirnicama, a naročito obrocima koji se smatraju praktičnim.
Nije poznato da li se slični rezultati odnose i na tate jer su u ovom istraživanju učestvovale samo majke, i to njih 2000 sa decom uzrasta do 18 godina.
Vreme i samopouzdanje
Glavne prepreke koje mame navode, kada je u pitanju priprema obroka za njihove porodice, jesu:

  • Vreme – skoro tri četvrtine žena (71%) izjavilo je da bira praktična jela umesto “kuvanja od nule”, jer se brže pripremaju, a više od polovine anketiranih (51%) izjavilo je da je razlog zbog čega ne kuva češće to što zahteva previše vremena.
  • Samopouzdanje – skoro četvrtina mama (24%) rekla je da više ne priprema jela od nule, jer ne zna kako ili ima nedostatak samopouzdanja i ideja.

Budućnost
„Budite pametni za hranu“ – naziv je kampanje pokrenute ranije ove godine u Velikoj Britaniji, da bi se pokazalo kako se kod kuće kuvaju i spremaju ukusni i zdravi obroci koji ne zahtevaju previše vremena i novca. Ova kampanja nudi jednostavne alate za pomoć u planiranju i pripremi kuvane hrane, uključujući zdravije verzije porodičnih favorita kao što su pica, riba i kropir, hamburger i drugo, kao i ideje za tradicionalni nedeljni ručak.
„Iako postoje mnogi moderni trendovi koji život čine lakšim, svi možemo imati koristi od podsećanja na to kako naše majke kuvaju i pripremaju obroke od nule, što će nam pomoći da jedemo malo zdravije obroke. Priprema brzih obroka, koristeći sastojke sa kojima se jednostavno rukuje, može vam pomoći da budete svesni šta zapravo jedete i pomoći da obezbedite vas i vašu porodicu od bilo kakvih skrivenih nezdravih namirnica“, kaže Azmina Govinđi.
Stručnjaci s pravom upozoravaju na trend da se smanjuje broj “kuvanih obroka” i da takozvana brza hrana sadrži previše soli, masti, kalorija i aditiva, a nedovoljno tečnosti, vlakana i vitamina, što šteti zdravlju, a doprinosi gojenju.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

aditivibrza hranaKonzervansikuvani obrocipicapolu-pripremljena hranaslana hranazačinizdrava hranazdrava ishrana
Komentari (3)
Dodaj komentar
  • Mima Mimić

    Prvo izvršite istraživanja kod nas. A drugo, kod nas većina žena i dan-danas ne samo ručak da kuva već i večeru sprema „počevši od nule“, kako ste vi naveli u vašem članku. I drugi put, umesto što samo sednete i prevedete nešto sa neta, još sa „zapada“, za to vreme ste mogli da skoknete do najprometnije ulice i sprovedete sami anketu na licu mesta.

  • Dragan Cvetković

    U prilogu smo izneli rezultate istraživanja sprovedenih u zapadnim zemljama, a slična je situacija i kod nas. Ne kritikujemo žene domaćice, već iznosimo stvarno stanje. Nažalost, to su posledice savremenog i ubitačnog tempa života (radno vreme, mnogo poslova i obaveza, mnogo vremena provedenog u saobraćaju…). Ovo može da nam pomogne tako da svi mi o tome povedemo računa, ne samo domaćice nego i njihovi šefovi i njihovi ukućani, jer ako pomognemo ženi, biće i zdravije ishrane i više kuvanih obroka.

  • Dragana Ivković

    Prvo se pomera radno vreme i bude 9-17, povećava se obim posla i sve je manje slobodnog vremena, a onda se objavljuju članci sa ovakvom sadržinom i rade istraživanja.