Kako treba da jedemo?

Treba znati kako jesti jer je to jedan od preduslova za zdravu ishranu i vitku liniju.
Možda će vam nekoliko saveta pomoći da saznate kako da jedete i koliko način na koji jedete utiče na vaše zdravlje.
Lepo serviranje
Da bi nam bilo prijatno dok jedemo, važno je da hrana bude lepo servirana i postavljena na sto. Kada je hrana lepo servirana, to prija očima, a kada još i lepo miriše, to prija celom organizmu. Na trpezi treba da bude hrana raznih boja (voće, povrće, listovi začina, prelivi…), tako da hrana u tanjirima uz lep aranžman primamljivo izgeda.
Ukus
Bitno je da na trpezi bude i hrana raznih ukusa kako bi stimulisala rad organa za varenje. Hranu treba prilagoditi ukusima tako da na trpezi bude i slane, i gorke, i kisele, i ljute i slatke hrane.
Umor
Ako ste umorni, pod stresom, besni, uzrujani, ili ste tek došli kući – nemojte odmah sesti da jedete (još važnije, nemojte jesti s nogu). Bolje je da pre jela sednete i malo se odmorite i predahnete. Umor, stres, bes, nervoza i slično ometaju normalan proces varenja.
Atmosfera
Prijatna atmosfera u prostoriji prijatno utiče na organizam u toku jela. Prostorija treba da je svetla, sa čistim vazduhom, čista, uredna… U prostoriji u kojoj je mrak, dim, buka i sl. ne treba jesti. Dok jedete, vi sa vazduhom koji udišete i sa hranom koju gutate u organizam unosite i sve to što je zagađeno.
Pričanje
Jedite polako i bez pričanja u toku jela, kako biste hranu dobro sažvakali. Dok jedete, ne treba da pričate i nepravilno dišete, jer ćete tako napuniti želudac sa mnogo nepotrebnog vazduha.
Dok se jede, ne pije se!
U toku jela možete piti samo malo tečnosti. Preporučuje se na početku malo aperitiva i pri kraju omanja čaša crnog vina. Mala količina tečnosti omogućava pravilno varenje. Ako pijete mnogo tečnosti u toku jela, ta tečnost nadima stomak, rastvara želudačne sokove i otežava rad organima za varenje.
Spavanje posle jela
Spavanje neposredno posle jela nije vam potrebno jer se onda telo nalazi u horizontalnom položaju, a želudac u tom položaju teže vari ranu. Zato je bolje da posle jela malo prošetate ili sednete, čitate, slušate muziku ili malo gledate TV.
Osetite hranu svim čulima
Fracuzi kažu da hranu treba osetiti svim čulima:

  • Hranu treba lepo pripremiti i servirati da bi i oči uživale.
  • Jela treba lepo da miršu kako bi ih čulo mirisa osetilo.
  • Treba polako jesti i dugo žvakati da biste bolje osetili ukus hrane.
  • Kada pijete piće, treba se kucnuti čašama, da bi i čulo sluha nešto osetilo.

Sve to doprinosi mirnoći tokom jela i uživanju u hrani, pa se hrana pravilno vari. Zahvaljujući tome, nema nepotrebnog gomilanja masti i preteranog gojenja.
Dugo žvakanje
Dugo žvakanje je put ka pravilnoj ishrani. I samo žvakanje je jedan deo varenja hrane. Dužim žvakanjem sitnimo hranu, a u ustima se luči pljuvačka koja već počinje varenje hrane. Na taj način se bolje "pripremljena" hrana doprema do stomaka i tamo se korisni sastojci upućuju u sve delove organizma. Pljuvačka tokom sporog "jedenja" natapa hranu i razliva se po usnoj duplji, štiteći na taj način organizam od virusa i bakterija. Duže žvakanje tvrdu hranu pretvara u tečnu i čini je lakšom za varenje.
Kada na brzinu "natrpamo" hranu u stomak, samo ga opteretimo i neprerađene masnoće taložimo u salo.
Ovo su samo neke preporuke o načinu ishrane koje nam mogu pomoći da očuvamo zdravlje i vitku liniju.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

hranaishrana
Komentari (3)
Dodaj komentar
  • Marijana Paunović

    Ja živim u Francuskoj, malo je drugačije ovde, radno vreme im je od 9 do 5 i oni to lakše iskombinuju. Doručak im je lagan, šolja mleka, tost ili puter-kifla, ručaju u 12 h kao navijeni, većinom salate i sireve, ili ponesu od kuće, ili po restoranima. Koliko ja poznajem Francuskinja, prava neće baš da se muči u kuhinji kao naše žene. Uglavnom kupuju gotovo i greju u mikrotalasnoj, a i ne bi dozvolile da se ugoje. Mi smo malo drugačiji narod, kod nas ima više slavlja i gostoprimstva, spremanja, pa se možda zato nezdravije hranimo, ali je jedno istina – nigde nema kvalitetnijeg voća i povrća nego u Srbiji. Mogu ja da uživam i sporije zvaćem, ali to što žvaćem ovde nije dobrog kvaliteta. Pozdrav!

  • Danijela Maier

    Mislim da je članak lepo napisan, tj. da je tačan uz to i koristan i ne mislim da je nemoguće to uraditi, samo se treba zaista organizovati. Ako pripremite sebi hranu kod kuće i eventaulno poneseta na posao, ne mislim da je to komplikovano i nemoguće, uz to je ekonomičnije i zdravije, jer zaista je tako da suviše brzo i nekvalitetno živimo. Baš zbog toga i možemo sami da bar malo pokušamo da vodimo računa. Osim toga što znate šta ste sebi spakovali i spremili kao obrok, nekako ima drugu draž i na kraju ovaj život bez obzira na trku ima čari u malim trenucima, ali samo ako to sami tako napravite i doživite. Dovoljno je da imate strpljenja. Pozdrav!

  • Vojka Đorđević

    Svi saveti su lepi i krasni, samo je sve savetovano skoro nemoguće primeniti, što zbog rasporeda življenja, ranog ustajanja, kretanja na posao, čekanja na prevoz, a nemanja restorana sa pristojnim cenama koje bi radni čovek mogao da plati, te dok stigne kući pripremi hranu, ta vecera nikada ne može da bude pre 21h, o dorucku i ručku i da ne govorimo. Dakle, u našoj realnosti su ovi saveti neprimenljivi!