Zdrava hrana – šta jesti?

Za dobro zdravlje najvažnije su zdrave životne navike, a pravilna ishrana verovatno je prva od njih. Da biste očuvali zdravlje ili se izborili kada ste bolesni, potrebno je jesti dosta voća i povrća jer su vitamini i minerali veoma važni.
Za zdravu ishranu ne treba preterivati sa količnama već voditi računa o izboru namirnica.
Preporuke
Preporučujemo da i sledeće namirnice unesete u svoj jelovnik kako biste sačuvali i povećali svoj imunitet.
Zova se od davnina u našim krajevima koristila kao lek i to kao čaj ili sok. U novijim laboratorijskim studijama, ovaj stari narodni lek, ekstrakt tamnih bobica zove, pokazao je da deluje na sprečavanje virusa gripa. Naučnici naglašavaju da su ipak potrebna dodatna istraživanja. Ekstrakt zove je bogat antiokisdantima i može da utiče na različite vrste upala.
Asai bobice (Acai berry) smatraju se u novije vreme "super hranom" i slično kao i kod borovnica, tamna boja bobica ukazuje na visok nivo antioksidanata koji se nazivaju antocijani. Iako naučnici asai ne smatraju lekom za određene bolesti ili stanja, antioksidanti bobica mogu pomoći u borbi protiv starenja i za jačanje imuniteta. Asai bobice najčešće se mogu naći u prodavnicama zdrave hrane, u obliku sokova ili kao sušene bobice. Mogu se koristiti i pomešane sa žitaricama i pahuljicama.
Ostrige – često se pominju kao afrodizijak, ali i kao lek za jačanje imuniteta. Ostrige su dobra i zdrava hrana zahvaljujući visokom nivou cinka koji se u njima nalazi. Nizak nivo cinka u organizmu često se povezuje sa sterilitetom kod muškaraca. Iako naučnici ne mogu da objasne zašto, čini se da cink ima neku vrstu antivirusnog dejstva. Ipak, ono što je poznato, cink je veoma važan za nekoliko funkcija imunog sistema među kojima je i zarastanje rana.
Lubenica nas leti osvežava jer sadrži dosta vode i minerala. Pored toga, malo je poznato da zrela lubenica ima visok nivo antioksidanta glutationa. Ovaj antioksidant koga najviše ima u crvenom delu lubenice, u blizini kore, poznat je po svom pozitivnom dejstvu na imuni sistem, kao lek u borbi protiv infekcija.
Badem – šaka badema dnevno može ublažiti negativan uticaj stresa na imuni sistem. Preporučena četvrtina čaše badema dnevno ima u sebi 50% dnevne preporučene doze vitamina E, koji pomaže u jačanju imunog sistema. Vitamini B2 i B3 iz badema takođe pozitivno utiču na posledice stresa.
Grejpfrut u sebi sadrži visok nivo vitamina C. Nauka još uvek nije dokazala da li se do dovoljnih količina vitamina C može lako doći preko hrane, bez dodataka, kako bi se sprečile i izlečile prehlada i grip. Ipak, grejpfrut sadrži ogromne količine flavonida – prirodnih hemijskih sastojaka koji poboljšavaju rad imunog sistema. Ako ne volite grejpfrut, probajte pomorandže ili mandarine. Napominjemo da grejpfrut u velikim količinama može škoditi.
Pšenična prekrupa je deo semena pšenice kojom se mlada pšenica hrani, tako da ona sadrži puno hranljivih sastojaka. U njoj se mogu naći cink, antioksidanti i vitamini B, kao i drugi važni vitamini i minerali. Pšenična prekrupa je takođe dobar izvor vlakana, proteina i nekih dobrih masti. U određenim receptima pšeničnu prekrupu ili integralno brašno možete staviti umesto jednog dela običnog brašna.
Jogurt je zdrav za varenje, ali i za imunitet. Jedna čaša dnevno može smanjiti rizik od prehlade. U novije vreme se proizvode razne vrste jogurta sa manje ili više masti i sa nekim dodacima vitamina. Na listi sastojaka potražite da li jogurt koji kupujete sadrži aktivne sastojke. Neki naučnici veruju da oni mogu da poboljšaju imuni sistem i pomognu u borbi protiv bolesti. Takođe je važno da li jogurt sadrži vitamin D. Novije studije pronalaze vezu između niskog nivoa vitamina D u organizmu i povećanog rizika od prehlade i gripa.
Ostalo
Od ostale hrane koja pomaže zdravlju i jačanju imuniteta navodimo: beli luk, spanać, sladak krompir, brokoli, šampinjone i kupus.
Za jačanje imuniteta važno je pored pravilne ishrane voditi zdrav život, redovno se odmarati, spavati 7-8 sati dnevno (noću, a ne ići na spavanje prekasno) i baviti se umerenim fizičkim aktivnostima.
Od nezdravih navika za očuvanje zdravlja i imuniteta treba izbegavati: pušenje, alkohol, umor i stres (koliko je moguće), nehigijenu, smog, prašinu, pesimizam i gojaznost.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

alkoholizamAsai bobicebademfizička aktivnostimunitetishranajogurtostrigepovrćepušenjeribašampinjonivežbanjevoćezdrava hranazova
Komentari (2)
Dodaj komentar
  • Mila

    U knjizi ,,Ziveti bez bolesti“ autora Ernesta Gintera – je sve objasnjeno, da zapravo SVA TERMICKI obradjena hrana gubi svoja svojstva,… da je rec o zacaranom krugu, na pr.,: -kuhinjska so -secer -mast -belo brasno ; Kuhinjska so, u sebi sadrzi hlor- hlor je otrov, upotrebom soli organizam ,,trazi vodu“- zato sto je so anorganska materija kojoj treba silna voda da bi razblazila so, koja se posle izbacuje, ali ne kompletna, so insistira na vecem unosu hrane, covek se goji, na taj nacin dolazi do stvaranja bolesti, tada na scenu dolazi lecenje, upotreba lekova, bolnice .. da vidimo ko u lancu zaradjuje: -Prehrambena-preradjivacka industrija -Medicinari-bolnice, lekari.. -Farmaceutska industrija u kojoj se zgrcu milijarde -mediji (reklame, emisije o kuvanju..) Primer kuhinjske soli moze delovati naivno, ali tu su slatkisi -seceri takodje izazivaci bolesti(dijabetes, srcana oboljenja..), prasici (holesterol, krvni sudovi , srce), ..itd Kada bi se hranili neobradjenom hranom – kada ne bismo jeli preradjevine na pr., kompletna industrija bi pukla i industrija i medicina i farmaceutska industrija, zamislite svet kako bi izgledao kada bi se hranili zdravo? .

  • Anonimni

    U knjizi ,,Ziveti bez bolesti“ autora Ernesta Gintera – je sve objasnjeno, da zapravo SVA TERMICKI obradjena hrana gubi svoja svojstva,… da je rec o zacaranom krugu, na pr.,: -kuhinjska so -secer -mast -belo brasno ; Kuhinjska so, u sebi sadrzi hlor- hlor je otrov, upotrebom soli organizam ,,trazi vodu“- zato sto je so anorganska materija kojoj treba silna voda da bi razblazila so, koja se posle izbacuje, ali ne kompletna, so insistira na vecem unosu hrane, covek se goji, na taj nacin dolazi do stvaranja bolesti, tada na scenu dolazi lecenje, upotreba lekova, bolnice .. da vidimo ko u lancu zaradjuje: -Prehrambena-preradjivacka industrija -Medicinari-bolnice, lekari.. -Farmaceutska industrija u kojoj se zgrcu milijarde -mediji (reklame, emisije o kuvanju..) Primer kuhinjske soli moze delovati naivno, ali tu su slatkisi -seceri takodje izazivaci bolesti(dijabetes, srcana oboljenja..), prasici (holesterol, krvni sudovi , srce), ..itd Kada bi se hranili neobradjenom hranom – kada ne bismo jeli preradjevine na pr., kompletna industrija bi pukla i industrija i medicina i farmaceutska industrija, zamislite svet kako bi izgledao kada bi se hranili zdravo? .