Odlazak na pauzu za kafu, čaj i slično nakon bitnog poslovnog sastanka ili predavanja – može predstavljati upravo ono što je vašem mozgu potrebno kako bi što bolje obradio nove informacije i dodatno popravio pamćenje.
Istraživanja
Jedno od novijih istraživanja ističe da odmor, u trenucima kada ste budni, doprinosi konsolidovanju memorije i poboljšava prisećanje u gotovo istoj meri kao i dobar san u toku noći. Odlazak na pauzu za kafu ili čaj nakon predavanja zapravo u velikoj meri pomaže prilikom retenzije novih informacija i onoga što ste upravo naučili. U ovakvim trenucima odmora, mozak pokušava da vas natera da se "isključite" i potpuno usredsredite na ono što ste upravo naučili.
Autori istraživanja otkrili su da aktivnost koja se odvija između hipokampusa i neokorteksa – dve ključne oblasti mozga odgovorne za pamćenje i obradu informacija – dobija na intenzitetu za vreme budnog odmora, nakon određenog zadatka koji zahteva učenje. Ovaj porast u aktivnosti dovodi se u vezu i sa poboljšanjem u pamćenju.
Dok se odmarate, mozak radi u vašu korist, što odmor čini izuzetno bitnim kada je u pitanju pamćenje, kao i ostale kognitivne funkcije. Odmor je upravo ono čemu većina osoba ne pridaje poseban značaj, pogotovo sada, kada nas informacione tehnologije primoravaju da radimo bez prestanka bukvalno 24 sata dnevno.
Odmor podiže produktivnost i pamćenje na viši nivo
U cilju istraživanja objavljenog u žurnalu "Neuron", bilo je uključeno 16 odraslih osoba. Glavna aktivnost sadržala se iz eksperimenta u kojem su ispitanicima bili pokazivani parovi određenih slika, nakon čega bi usledile pauze radi (budnog) odmora. Ispitanicima nije bilo rečeno da će kasnije biti testirano njihovo pamćenje pomenutih slika, ali im je bilo rečeno da se za vreme pauza što više opuste i da mogu da razmišljaju o bilo čemu.
Da bi zabeležili moždane aktivnosti pre, za vreme i nakon testova, istraživači su koristili funkcionalnu magnetnu rezonancu (FMRI). Ono što su rezultati pokazali jeste da je došlo do povećanja u moždanoj aktivnosti između hipokampusa i neokorteksa u trenucima kada su ispitanicima bile pokazivane slike, kao i za vreme pauza predviđenih za odmor. Takođe, oni ispitanici kod kojih je zabeležno veće povećanje u moždanoj aktivnosti između pomenutih dveju oblasti, u vreme odmora i pokazivanja parova slika zabeležili su bolje rezultate na testovima asocijativnog pamćenja od osoba kod kojih su aktivnosti bile slabije.
Autori ovog istraživanja navode je da je veliki broj sprovedenih studija dokazao da san ima izuzetno bitnu ulogu prilikom konsolidacije pamćenja. Novi rezultati pokazuju da nije san jedini faktor koji diprinosi tome već da veliku ulogu imaju i periodi odmora u toku dana, poput pauza za kafu, čaj, čitanje knjige i slično.
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.
Ovo je odličan članak i želim dati svoj doprinos ovoj temi.Naime,u našem društvu postoji česta polemika oko iskorištenosti radnog vremena i često se time upoređujemo sa svijetom. Naročito kod ljudi koji se bave intelektualnim radom na radnom mjestu uvjek će dobro doći kratka pauza za kavu. Čovjekov mozak je specifična biološka mašina koja ima ograničen kapacitet u svakom smislu i koja traži povremene pauze. Nisu u obrazovanju napamet uvedene pauze između časova na kojima se vrši predavanje,tako isto i na raznim seminarima i sastancima. Sudije u sudnicama zakazuju rasprave tako da između rasprava postoji odgovarajuća vremenska distanca ili pauza. Ovo je sasvim logično jer se ljudski mozak umara primanjem odgovarajućih informativnih sadržaja i rasuđivanja o istim. To nije slučaj samo sa učenjem, to je slučaj i sa vođenjem određenih postupaka u administrativnim javnim ustanovama i službama,državnim organima,odnosno organima lokalne zajednice ili sudovima i taj proces je vrlo složen. On se sastoji od prijema informacija čulnim ili vizuelnim putem njihovom registracijom u mozgu čovjeka koji obrađuje taj predmet, razmišljanje i rasuđivanje o primljenim informacijama, memorisanje ovog sadržaja,po potrebi i reprodukcije, ako je u pitanju učenje, a u određenim administrativnim i sudskim postupcima donošenje zrelih i zakonitih odluka. Naravno da sve to zamara mozak čovjeka i da su pauze od po desetak minuta zaavisno od težine slučaja i mase primljenih informacija, rasuđivanja o njima odnosno količine posla, mimo oficijelne pauze od 30 minuta u toku radnog vremena, uvijek dobro došle jer osvježavaju mozak i memoriju ljudi koji apliciraju takve sadržaje i učestvuju u donošenju odgovarajućih odluka.