„Dobre“ bakterije

Jeste li znali da smo više bakterija nego ljudi? Možda vam se to čini nemoguće, ali istina je.

U organizmu, naime, nosimo, više bakterijskih nego telesnih ćelija. Upravo zato bitno je zapamtiti da nisu sve bakterije štetne.
Naprotiv. Mnoge od njih koje se nalaze u crevima neophodne su i korisne za normalan rad gastrointestinalnog sistema i naše zdravlje u mnogome ovisi o stanju crevne mikroflore.
Kada je ravnoteža crevne bakterijske mikroflore narušena dolazi do disbioze. Pojednostavljeno rečeno, to znači da „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metaboličku ili imunološku reakciju.
Ravnotežu će poremetiti stres, visok unos zasićenih masnoća, crvenog mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama te nizak unos prehrambenih vlakana i slično, a promene u sastavu crevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sistema, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti pa čak i debljine.
Šta možemo da uradimo?
Kao pomoć u „borbi“ protiv loših bakterija, dobrim su bakterijama potrebni prebiotici odnosno neprobavljivi sastojci hrane koji služe kao hrana korisnim bakterijama. „Hranjenje“ blagotvornih bakterija prebioticima, omogućava im da „nadrastu“ potencijalno štetne bakterije te na taj način pogoduju zdravlju.

Izvor: dnevno.hr

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Komentari (1)
Dodaj komentar
  • Aleksandar

    Prema rečniku, mikrob je sićušna forma života, mikroorganizam. Ljudska bića su domaćini raznim vrstama mikroba. Oni žive na našoj koži, u našim ustima i u svim delovima našeg gastrointestinalnog trakta. Zapravo, procenjeno je da više od 400 različitih vrsta mikroba stanuje u ljudskom telu kao u svojoj kući – oni su čak mnogo brojniji nego ćelije u našem organizmu. Mikrobi su živi organizmi koji postoje u našem telu i igraju važnu ulogu u našem opštem zdravlju i blagostanju. Neki mikrobi su loši, međutim, većina mikroba je blagotvorna. Ove “dobre bakterije” su nazvane “probioticima”, od grčke reči “za zivot”. Organizacija za ishranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim nacijama (FAO) definisala je probiotike kao “žive mikroorganizme koji u adekvatnim količinama, doprinose boljem zdravlju domaćina”.