Zdrav način života može dovesti do dužeg života, čak i među ljudima koji već imaju 70 godina starosti – pokazuju nova naučna istraživanja. Redovno vežbanje (šetnja, sport, rekreacija…), boravak na svežem vazduhu, druženje sa prijateljima i porodicom i uzdržavanje od pušenja – povezano je sa dužim životom, navodi se u studiji koja je pratila ljude u proseku stare oko 70 godina (od 60 do 80).
Zdrave navike očigledno su dodale, u proseku, pet godina života ženama i šest godina muškarcima. Studija identifikuje specifično ponašanje, vezu između načina života i dužeg života, čak i među osobama sa hroničnim zdravstvenim problemima i onima koje su starije od 80 godina, kažu istraživači.
"Naši rezultati pokazuju da povoljni životni stil, čak i u poznim godinama života, produžava životni vek", zaključili su istraživači sa Univerziteta u Stokholmu, Švedska.
Aktivne starije osobe žive duže
Studija je objavljena u časopisu "BMJ". U studiji je praćeno stanje oko 1.800 ljudi u periodu od 18 godina, počev od sredine osamdesetih godina prošlog veka. Svi ispitanici su na početku istraživanja imali preko 75 godina starosti. Polovina njih je doživela 90 godina ili više. Žene su u proseku živele nešto duže od muškaraca.
Među osobama koje su u proseku najduže živele najviše je bilo:
- visokoobrazovanih
- osoba koje se bave sportskim aktivnostima
- ljudi koje se često rekreiraju
- druželjubivih osoba
Fizička aktivnost je najviše uticala na dugovečnost. Ljudi koji su se redovno bavili plivanjem ili izvodili neke vežbe živeli su u proseku dve godine duže od onih koji nisu obavljali slične aktivnosti.
Dugovečnost bivših pušača bila je slična ljudima koji nikada nisu pušili, ali ako su prestali da puše između 15 i 35 godina pre početka istraživanja (praćenja stanja).
Zdravo ponašanje i dugovečnost
Ljudi sa najzdravijim načinom života živeli su u proseku 5,4 godina duže od onih sa najmanje zdravim stilom života. Čak i među ljudima starijim od 85 godina i onim sa hroničnim zdravstvenim problemima, zdrav način života izgleda produžava život za četiri godine.
Studija nije uključila informacije o ishrani, pa je nejasno kako zdrava i nezdrava ishrana utiču na životni vek. Velika je verovatnoća da su osobe koje su vodile računa o zdravom načinu života vodile računa i o ishrani. Istraživači takođe nemaju podataka o tome kako su se ove osobe ponašale u mladosti.
Uprkos navedenim ograničenjima, dr Žizel Volf-Klajn kaže da su rezultati dodatni dokaz da nikada nije kasno da se poboljša način života, zdravlje i produži život.
Volf-Klajn je jedan od direktora za gerijatriju u North Shore zdravstvenom sistemu u Nju Hajd parku u Njujorku: "Poznato je već duže vreme da prilagođavanje načina života i ponašanje u bilo kom uzrastu može da bude korisno u pogledu zdravlja i dužine životnog veka."
Ona navodi kao primer svog mentora gerijatrijske medicine koji je bio pušač dok nije imao srčani udar u svojoj sedamdesetoj godini: "On je odustao od pušenje i nakon toga počeo vežbanje na stacionarnom biciklu 30 minuta svakog dana. I dalje to radi a sada ima 94 godine."
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.
Ovo je odličan članak i želim dati svoj doprinos. Moja majka je umrla u 86. godini života, a moj otac sada ima punu 91 godinu i hvala dragom Bogu osjeća se odlično. Svaki dan se šeće, zdravo se hrani i radi fiskulturu i lakše tjelovježbe. Njegov djeda, odnosno moj pradjed, živio je 108 godina, što znači da je i genetska podloga dosta bitna. Moram da vam kažem da mi se dosta građana pohvalno izrazilo o mom ocu. Mnogi primjećuju da on svaki dan šeta gradom, nekada i bez štapa, da dobro čuje, vidi, da aktivno igra šah i dobro je koncentrisan, da dobro pamti i rezonuje, a ponekada poigra i partiju bridža. Ono što je interesantno a to je da ujutru, čim se probudi, počinje sa vježbama još u krevetu, zatim vježbe istezanja tijela u sobi pojedinim tjelovježbama, zatim vožnja kućnog bicikla, podizanje tegića i zasukivanje tijela u lijevu i desnu stranu i zatim nekoliko čučnjeva. Ujutro obavezno popije 2 dl mlake vode sa supenom kašikom jabukovog sirćeta, ponekad dodaje i malo meda. Zatim izađe u šetnju, a onda lagani doručak. Jede veoma malo i hrana mora biti domaća i svježa. Obavezno uz doručak popije šoljicu toplog mlijeka prokuhanog sa pijace. Uz doručak, kao i uz ručak, bez obzira na to da li ima ili nema salate, pojede po dva do tri češnja bijelog luka. Poslije doručka obavezno pročita dnevnu štampu i onda se malo spusti na ležaj. Oko 11 sati ujutro obavezno popije jednu šoljicu crne kafe, a zatim slijedi duža šetnja, a nakon šetnje posjeta Domu penzionera i opet šetnja sve do 14 ili 15 sati. Nakon toga liježe u postelju i spava do 16 sati, kada obavezno sluša vijesti sa radija. Lagani ručak je oko 16.30 ili 17 sati. Za ručak je obično kuhana hrana. Krompir ili riža kuhana na vodi, a od variva pasulj, punjene paprike, boranija. Nekada bude i lagana teleća ili pileća supa ili makaroni. Od mesa jede kuvanu piletinu, ribu, a od crvenih mesa samo teletinu, i to isključivo od zadnjeg buta (tzv. ruža). Meso jede isključivo kuvano. Masno meso i svinjetinu ne troši. Instant hrana ne dolazi u obzir, već samo kuvana domaća hrana i jede pomalo. Paradajz se obavezno guli prije pravljenja salate. Preko dana kao napitak se koristi limunada sa kiselom vodom blago zaslađena, a to je piće i za noć. Alternativno pije čaj od kamilice. Poslije ručka se obavezno prošeta oko 2 sata, a zatim se vraća kući i oko 20 sati do 20.30 i liježe u postelju. Spavanje traje do 8, odnosno 8.30 sati ujutro. San je uglavnom zdrav. Soba u kojoj spava je čista, prozračna, sunčana i optimalna u pogledu mikroklimatskih uslova korištenja. Između ručka i večere preko dana se pojede ponešto od voća ili se popije čaša nezaslađenog ili veoma blago zaslađenog kompota. Dnevno uz kavu se ponekad pojede samo jedna kockica crne čokolade. Slatkiše ne jede. Pečena jela izbjegava, ne puši i ne pije alkohol. U zadnje vrijeme često pije podnevno po flašu i do fašu i pol Nektar ili Jelen piva. Ništa ne troši od ljekova. Čak i one za tlak izbjegava. Ne sikira se ni za šta i nema stresa. Pazi na oblačenje i voli se sunčati i toplinu. Prilikom spavanja dobro se pokriva, glavu uvije peškirom, a kad je hladno, koristi i električno ćebe samo pola sata da stopli krevet i onda ga obavezno isključi. Eto, dragi moji prijatelji, to je jedan od recepata za zdrav život i dugovječnost, a što vam je najveće bogatstvo. Moj otac takav život živi već pedeset i više godina. U šali kaže da mu je najžalije što mu je potencija oslabila i voli se šaliti sa bakama. U šalama je veoma orginalan, pa se i ja kao njegov sin ponekad postidim. Za razliku od svojih vršnjaka nije tvrdoglav kao drugi i veoma mi je zahvalan za sve što činim prema njemu. Ja inače pazim na njega kao na malo dijete, a neki dan smo bili na novootvorenom gradskom izletištu Kula visokom par stotina metara nadmorske visine pored Novog Grada, gdje se i mnogo mlađi ljudi od njega ne usuđuju otići. Dakle, recept za zdrav život i dugovječnost je lagana i pravilna ishrana, život bez stresa i sikiracije, šetnje, kao i lagane fitnes i pilates tjelovježbe. Naravno, za dugovječnost je bitna i genetika. Lijep pozdrav čitateljima.