2 razloga zbog kojih vam se anksioznost stalno vraća

Iako zvuči paradoksalno, anksioznost može postati navika koja nas drži u začaranom krugu. Postoje određene tehnike koje mogu pomoći da se iz njega izađe i da se izborimo sa anksioznošću.

Anksioznost možemo lako prepoznati kada se manifestuje u vidu napada ili kada niz anksioznih misli pokrene neki događaj izazvan stresom. Međutim, anksioznost može postati naš stalni pratilac. U tom slučaju je mnogo manje uočljiva. Kako je to moguće? Anksioznost može postati navika. Pitate se kako strah može postati navika? Prema najnovijim istraživanjima, anksioznost je zapravo krug navika koji se sastoji od okidača, ponašanja i rezultata. Na primer, mogli biste da osetite anksioznost usled projekta koji uskoro treba da uradite (to je okidač). Zatim, posvetite ceo vikend čitanju, istraživanju i planiranju projekta (ponašanje). Tada je verovatno da se osećate spremnije i sigurnije u projekat (rezultat). Ovo je klasičan primer anksioznosti kao navike.

Međutim, anksioznost može da se odvoji od bilo koje tačke u anksioznom krugu navika. Na primer, ako stalno proveravate telefon i društvene mreže, to može da vam pruži kratkotrajno olakšanje.
“Međutim, ovo samo stvara novu naviku, a to je da kada ste pod stresom ili anksiozni, tražite nešto što vam odvlači pažnju. Ovako nam krug navika može, barem privremeno, pružiti osećaj umanjene anksioznosti. Ali kada ometanje ne funkcioniše, ostaje vam da smislite drugo rešenje. Ovo može dovesti do stvaranja još veće brige, a ona zatim postaje sopstveni pokretač, kaže psihijatar i neurolog Džadson Bruer.

Zašto nam se anksioznost vraća?

Prvi razlog- Iako zvuči paradoksalno, anksioznost nam daje osećaj sigurnosti. Studija iz 2019. otkrila je da anksiozni ljudi koji su tokom istraživanja radili vežbe opuštanja, jednostavno nisu uspevali da se do kraja opuste. Istraživači su utvrdili da su ispitanici na taj način pokušali da se zaštite od dramatičnijih oscilacija u emocijama. Drugim rečima, osećali su se sigurnije da ostanu uznemireni sve vreme jer su na takvo stanje navikli.

Drugi razlog- Vaš mozak ima utisak da rešava problem. Postoji ideja da i samo razmišljanje o problemu može stvoriti iluziju da se radi na rešenju. A povremeno, naš um pronađe rešenja, zbog kojih može da izgleda kao da anksioznost sama po sebi daje produktivne rezultate – ili, barem, osećaj da kontrolišemo situaciju. Nakon nekog vremena, reagovanje anksioznošću na naš svakodnevni život može se pretvoriti u mentalnu naviku.

Kako da izađete iz začaranog kruga

Prvi korak ka prekidanju ovog ciklusa jeste svest o našoj anksioznosti u čemu je od velike pomoći mindfulness tenika. U jednoj od Breverovih studija, trening svesnosti, koji je učio ljude kako da uoče svoje anksiozne navike, smanjio je anksioznost kod ljudi za 63 odsto.

Da bismo ublažili anksiozna osećanja koje naš mozak pridaje određenim navikama, moramo mu dati nove informacije kako bismo utvrdili da je šablon naučen u prošlosti zastareo, nefunkcionalan. Obraćajući pažnju na rezultate ponašanja u sadašnjem trenutku, možete da pokrenete svoj mozak iz navike autopilota i osetite tačno koliko vas određena navika stimuliše ili destimuliše.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

anksioznoststres
Komentari (0)
Dodaj komentar