Da li mamografija utiče na smrtnost?

Klinička studija zaključila je da rutinska mamografija radi ranog otkrivanja raka dojke kod žena u periodu posle menopauze – nema uticaja na smanjenje smrtnosti. Smatra se da je smrtnost poslednjih nekoliko godina drastično smanjena prvenstveno boljom terapijom i zdravstvenim prosvećivanjem žena.

Dr Karsten Jorgensen iz Nordic Cochrane Centre u Kopenhagenu, vodeći istraživač u ovoj studiji, smatra da treba da se promeni pristup u ranoj dijagnostici raka dojke. Dr Jorgensen smatra da javne institucije i grupe za zastupanje prava pacijentkinja nisu bile spremne da prihvate činjenice da je korist od mamografije mnogo manja nego što se ranije mislilo i da ona može da izazove ozbiljno oštećenje zdravlja.

Ova studija obuhvatila je podatke danske baze podataka o uzrocima smrti u periodu od 35 godina. Takođe je obuhvatila 17 godina u toku kojih je sprovođen opšti program za rano otkrivanje raka dojke žena 55-74 godina starosti, samo u regiji oko Kopenhagena i Funen regiji, a to su jedine dve regije koje su imale takav program. Njihovi rezultati su pokazali da je smrtnost u ovoj starosnoj grupi opala za 1%, dok je u regijama gde ovaj program nije bio zastupljen smrtnost opala za 2%. U starosnoj grupi 35-54 godina, kada se testovi za rano otkrivanje raka dojke ne preporučuju – smrtnost od raka dojke pala je za 5% u regijama gde postoji takav program i za 6% u regijama gde taj program ne postoji. U starosnoj grupi od 75 godina i naviše nije bilo razlike u smrtnosti između regija.

Pa ipak, Heder Čepel (Heather Chappell, Canadian Cancer Society), direktor programa za kontrolu raka u Kanadskom udruženju za rak, smatra da ova studija ima vrlo ozbiljna ograničenja. Smatra da su rezultati dobijeni samo metodom opservacije, a ne po opšte prihvaćenom principu kliničke studije, da se nije uzela u obzir migracija ljudi iz predela gde je zastupljena rutinska mamografija u predele gde ona nije zastupljena i na kraju da ono što važi za Dansku ne važi za Kanadu.

Kanadsko udruženje za rak i dalje preporučuje da se žene starosti između 50-69 godina podvrgnu kliničkom pregledu dojki iskusnog specijaliste i mamografiji svake druge godine.

Žene 40-49 godina starosti treba da imaju pregled dojki iskusnog specijaliste najmanje jednom u dve godine. Takođe, treba da razgovaraju sa svojim doktorom o riziku nastanka raka dojke i o koristi, odnosno štetnosti, mamografije u njihovom slučaju.

Žene starosti od 70 godina i naviše treba da porazgovaraju sa svojim doktorom o tome koliko često treba da pregledaju dojke.

Od časa kada je uveden redovan pregled dojki, smrtnost u Kanadi smanjena je za 25% i sigurno je da se zasluga za to ne može pripisati samo boljoj terapiji. Ovi rezultati se odnose samo na rutnisku mamografiju u cilju ranog otrkivanja raka dojke. Međutim, primena mamografije u dijagnostičke svrhe nimalo se ne dovodi u pitanje.

Više o raku dojke…

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

mamografijarak dojke
Komentari (2)
Dodaj komentar
  • Dušica Popović

    Nije mi jasno čemu i kome su namenjeni ovakvi tekstovi? Koliko sam ja shvatila, tu su navedeni rezultati istraživanja, a na kraju je dat zaključak u stilu „može biti, ali ne mora da znači“. Takvi tekstovi mogu samo da zbune i zabrinu pre svega žene koje su se po preporuci lekara podvrgle takvim pregledima i postavljaju pitanje – kome verovati i ko je u pravu? Činjenica je da ne možemo sami sebi postaviti dijagnozu, kao i da ne možemo sami sebe lečiti (možemo pozitivnim stavom pomoći u lečenju). Ostaje nam jedino da verujemo lekarima kod kojih idemo po mišljenje, a ukoliko tu nešto nije jasno, uvek možemo potražiti mišljenje više stručnjaka, ali za konkretan slučaj – naš, a ne da sebe posmatramo iz ugla statističkih podataka.

  • Sneža Obrenović

    A šta ja da radim? Imam 39 godina i prošlog leta su mi tri puta radili mamografiju za nepuna dva meseca, jer nešto nisu mogli dobro da vide?! Treći put je sve bilo u redu. Da li sada ja treba da budem baš uplašena?Da li sam previše ozračena?