Šta činiti kada je povišen krvni pritisak?

Ako se stalno povišen krvni pritisak (hipertenzija), sistolni (gornji) pritisak ili dijastolni (donji) pritisak, ne kontroliše i ne leči, može biti opasan po zdravlje i život.

Uzroci povišenog krvnog pritiska mogu biti različiti i kada se otkriju, na njih treba delovati odgovarajućom terapijom kako bi se sprečile posledice.

Posledice povišenog krvnog pritiska

Povišeni krvni pritisak oštećuje krvne sudove i dovodi do oštećenja bubrega i mozga, a usled toga može doći do: moždanog udara, srčanog udara, slabljenja srca, prskanja krvnih sudova, oštećenja bubrega i drugih zdravstvenih poremećaja.

Šta činiti?

Redovnom kontrolom, merenjem krvnog pritiska, mogu se sprečiti posledice. Kada se utvrdi povećani krvni pritisak ili povremeno povećanje krvnog pritiska, treba se obratiti lekaru.

Da bi lekari mogli da uspostave tačnu dijagnozu i uzroke povišenog krvnog pritiska, potebno je više puta obaviti pregled i više puta izmeriti pritisak.

U savremenu dijagnostiku bolesti srca i kontrole krvnog pritiska spada i aparat poznat kao holter. Ranije su ovi aparati bili veoma skupi (bilo ih je malo) i sama metoda merenja bila je komplikovana i skupa. U prošlosti se na holter čekalo dosta dugo, dok su sada ovi aparati relativno dostupni svim pacijentima.

Šta se dobija holterom?

Za preciznu dijagnostiku bolesti srca treba imati uvid u dnevno-noćne varijacije krvnog pritiska i rad srca. Koje aparate treba upotrebiti i koje analize izvršiti – utvrđuje i odlučuje internista.

Savremena dijagnostika veoma često uključuje dvadesetčetvoročasovni holter monitoring krvnog pritiska. Ovaj aparat je prenosan, lak i bezbedan, tako da ga pacijent nosi sa sobom 24 sata. Tokom toga se svakih 30 minuta pacijentu meri krvni pritisak, kao i ostali bitni parametri (puls, pravilnost otkucaja srca…). Ovi podaci se beleže u memorju holtera, a posle skidanja aparata se učitavaju u računar.

Podaci sa holtera se posle unošenja u računar obrađuju i sumiraju. Na osnovu ovih podataka, lekar stiče saznanja i uvid u maksimalne, minimalne i prosečne vrednosti krvnog pritika, brzinu otkucaja srca, kao i periode (vreme u toku dana) kada dolazi do naglog skoka krvnog pritiska.

Na osnovu pregleda, rezultata holtera i ostalih analiza lekar će ustanoviti uzroke i moguće posledice kako bi propisao adekvatnu terapiju i pravilno doziranje lekova.

Zaključak i upozorenje

Kada se ustanovi povećan ili nestabilan krvni pritisak i definišu uzroci takvog stanja, onda se treba strogo pridržavati propisane terapije i ići na redovne kontrole.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

bolesti krvnih sudovabolesti srcahipertenzijaholterkardio-vaskularne bolestikontrolakrvnog pritiskapovišeni krvni pritisak
Komentari (3)
Dodaj komentar
  • Louis Krstic

    Branislave komentar je za primer kao način kojim treba pristupiti kako pisanju članaka tako i davanja komentara. Uz to, ovaj komentar deluje i poučno dajući vrednu informaciju. Hvala!

  • blajbi

    Vrlo je vazno NE JESTI BELI HLEB!

  • Branislav Bera

    Članak koji ste objavili je veoma značajan. Međutim, htio bih ovom članku da dam i jedan vlastiti prilog. Mnogi ljudi koji imaju visok krvni pritisak imaju krajnje pogrešan pristup liječenju ove bolesti. Visok krvni pritisak se može javiti kod čovjeka kao trenutni ili trajni, odnosno može se javiti kao zasebna bolest, ili pak kao sekundarna bolest, odnosno popratna pojava neke druge bolesti. Mislim da je vrlo pogrešno shvatanje čak i kod stručnjaka kao što su ordinirajući ljekari da se regulaciji krvnog pritiska pristupa odmah medikamentozno, odnosno putem ljekova. Liječenje krvnog pritiska ljekovima trebao bi da bude sekundarni, odnosno poslednji način liječenja visokog krvnog pritiska, osim hitnih slučajeva. Ovo iz razloga što ljekovi nemaju isključivo selektivno dejstvo i što ljekovi koji se koriste za krvni pritisak i poremećaje u radu srca i krvotoka vremenski sa starošću organizma više ne mogu djelovati i neminovno nastupa smrt. Svi ti ljekovi uglavnom djeluju na živce u zidovima krvnih sudova/šire krvne sudove/ radi normalizacije krvnog pritiska, pa svakodnevnom i dugotraajnom upotrebom lijeka živci u krvnim sudovima postaju imuni i lijek više ne može djelovati. Onda ljekari pribjegavaju ili povečanju doze postojećeg lijeka ili mjenjaju ga drugim lijekom koji ima približno isto ili slično dejstvo i koji radi na istom principu ili je od drugog proivođača. Prije ljekova treba uključiti sve druge oblike liječenja kao što su prestanak pušenja, izbjegavanje konsumiranja crne kafe, izbjegavanje zasoljene, masne, pečene i začinjene hrane. Bolja je kuvana hrana sa vrlo malo začina i gotovo bez soli…