Mravi i kamiondžije

Šta imaju zajedničko mravi i kamiondžije? I jedni i drugi prenose određeni teret, sa ciljem da na odredište stignu za što kraće vreme. Međutim, dok mravi uvek biraju najkraći put, ljudi često idu onim zaobilaznim.

Stručnjaci sa Instituta za veštačku inteligenciju u Briselu su krajem osamdesetih počeli da proučavaju ponašanje mrava, sa ciljem da stvore softver koji bi mogao da koristi njihovu taktiku i bude primenjivan na konkretne ljudske potrebe i poslove.

U „srcu“ softvera koji je predstavljen ovih dana se našao ACO („ant colony optimization“) algoritam, koji predstavlja matematičku formulu ponašanja mrava tokom potrage za hranom. Naime, tražeći hranu, sićušni insekti ostavljaju za sobom trag pomoću žlezda, putokaz za sve one koji ih prate. Miris hemijskih jedinjenja, koje nose naziv feromoni, utiče na ponašanje drugih mrava i otkriva im potrebne informacije.

Kada jedan od članova zajednice pronađe hranu, on mesto obeležava, prenoseći informaciju i drugim članovima zajednice. Što više mrava ide tom stazom ka hrani, to je i feromonski trag gušći. Ostali mravi napuštaju svoje staze, birajući onu proverenu, na kojoj se nalazi najgušći trag. Kada se na putu pojavi prepreka, mravi biraju drugu stazu, takođe ostavljajući trag, koji postaje sve gušći. Ostali skreću i koriste novu stazu.

Softver o kome govorimo, funkcioniše na sličan način. Agenti (primeri robotskog softvera) se kreću po elektronskoj mapi, posećujući različite lokacije i ostavljajući za sobom „tragove“ (podatke). Kada naiđu na deonicu koja može da bude od koristi, npr. na deonicu sa manje saobraćaja i bez zagušenja, ostavljaju više „tragova“. Kamioni mogu da budu opremljeni kompjuterskim sistemom koji vozačima otkriva najefikasnija rešenja za stizanje iz tačke A u tačku B i najbolje načine za izbegavanje zagušenja i radova na putu.

Tvorci ovog softvera ukazuju na činjenicu da on može da bude primenjivan i na rešavanje bilo kojih logističkih problema, npr. u oblasti telekomunikacija, gde telefonski pozivi mogu automatski da se upućuju na one „puteve“ na kojima trenutno nema zagušenja.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

nauka
Komentari (0)
Dodaj komentar