Naši preci „supermeni“

Na osnovu dugogodišnjeg istraživanja, australijski antropolog Piter Mekalister (Peter McAllister) došao je do zaključka da su daleki preci savremenog čoveka bili mnogo snažniji. Između ostalog, on to ilustruje i tvrdnjom da bi žene neandertalaca u obaranju ruke pobedile i mišićavog Arnolda Švarcenegera iz najboljih dana. Mekalister takođe navodi da bi stari Aboridžini u modernoj sportskoj opremi lako pobedili svetskog rekordera u atletici Useina Bolta (Usain Bolt) i da pripadnici plemena Tutsi u Ruandi u svojim versko-igračkim ritualima inicijacije obaraju svetski rekord u skoku uvis, koji iznosi 245 cm.
Današnji čovek je fizički slabiji od svih svojih predaka. Oni bi ga ubedljivo pobeđivali u mnogim atletskim disciplinama, pre svega u trčanju i skokovima, istakao je australijski antropolog. Odgovor na pitanje zašto je to tako ovaj naučnik sažima u jednu činjenicu: zato što se savremeni čovek sve manje bavi fizičkim aktivnostima, koje su njegove pretke činile jačim, izdržljivijim, okretnijim i zdravijim. Mekalister se posebno bavio prošlošću australijskih Aboridžina, pri čemu je pregledao i njihove fosilne ostatke od pre 20.000 godina. Zaključio je da su, trčeći bosi po mekom terenu, dostizali brzinu od najmanje 37 km/h.
Usein Bolt bi sa svojim rekordom na stotinu metara mogao da "dogura" do 42 km/h, naravno, na tvrdoj podlozi i u specijalnim patikama. Mekalister smatra da bi Aboridžini, opremljeni kao Bolt, "jurili" najmanje 45 km/h. On je dao i niz drugih primera, pa je podsetio da su rimski legionari s opremom teškom četrdesetak kilograma mogli da marširaju i do 60 kilometara i "izračunao" da bi više hiljada veslača iz stare Grčke danas lako konkurisalo za zlatne medalje na svetskim prvenstvima.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

antropologijafizička aktivnostljudiljudsko telonauka
Komentari (1)
Dodaj komentar
  • goran manic

    Možda su bili jači ali smo mi, današnji, zato – gluplji!