Koliko je internet dobar za to da njegov korisnik dobije i proveri informacije, toliko je moลพda joลก i bolji da ovaj potvrdi svakojaku ludost u koju poveruje.
Bezbroj sajtova aminuje najsmelije pretpostavke o โpravimโ uzrocima izumiranja dinosaurusa, gradnje egipatskih piramida, izbijanja Drugog svetskog rata… Veb je demokratiฤan u tom smislu ลกto svakome daje moguฤnost da objavi miลกljenje o bilo ฤemu, ali i anarhiฤan, jer svako moลพe da tvrdi bilo ลกta, bez obzira na struฤnu spremu i druge kvalifikacije, pa i to da su vakcine ลกtetne po decu, iako nema nikakve veze s medicinom ili biologijom.
Kad ne postoji autoritet koji bi stao na put neosnovanim i ลกokantnim tvrdnjama koje potiru zvaniฤnu verziju dogaฤaja, nauku ili zdrav razum, cvetaju sajtovi koji navodno otkrivaju dugo skrivane tajne. Njihovim posetiocima ฤesto nije vaลพno ลกto dotiฤna elektronska stranica nema nikakav kredibilitet, sve dok odobrava njihove predrasude o svetu.
Internet je i mesto gde se mnogi graฤani obaveลกtavaju o politici i politiฤarima. Mnogi biraฤi, primeฤuje u โNjujork tajmsuโ Majkl Linฤ, profesor filozofije na Univerzitetu Konektikat, veruju da su dobro informisani samo zato ลกto gugluju, a da uopลกte ne uzimaju u obzir poreklo vesti na koje nailaze. ฤesto krajnje dezinformisani surferi ubede sebe da su vrlo dobro obaveลกteni i da ne treba dalje da preispituju svoje stavove. Posle ฤitanja dva ili tri teksta o tome da farmaceutske kompanije drลพe lekare u ลกaci, nepaลพljiv internaut moลพe da zakljuฤi da treba sam da se leฤi biljkama. ฤitalac opskurnih sajtova o smaku sveta ili najezdi vanzemaljaca mogao bi da prestane da ลพivi normalno i, umesto toga, posveti se gradnji bunkera.
Internet je uziman kao dar s neba za demokratiju i obrazovanje, jer omoguฤava da se izraze najrazliฤitija miลกljenja i objave znanja koja su nekad postojala samo u knjigama. Kako je informisani graฤanin preduslov demokratije, verovalo se da ฤe internet pomoฤi informisanosti i usavrลกavanju vladavine pod kontrolom naroda. Zbog toga su mnogi smatrali da su zastarela upozorenja Noama ฤomskog da je moฤ u rukama onog ko drลพi znanje, a da znanje, odnosno informacije, poseduju glavni veliki mediji, koji tako biraju i kadriraju vesti da one ubede graฤane da se sloลพe s politikom vlade s kojom se inaฤe ne bi sloลพili da su imali ลกiru sliku. Meฤutim, pokazalo se da internet ne samo da nije oslabio propagandnu maลกineriju, veฤ je dao priliku brojnim demagozima da se iskaลพu. Linฤ zato istiฤe da internet ne moลพe da se tretira kao pomagaฤ demokratije, podseฤajuฤi da je joลก Platon upozoravao da se demokratija pretvara u tiraniju kad populisti i demagozi osvoje srce naroda. Dodaje da je svetska mreลพa raskrstila s cenzurom, ali da njeni korisnici sami sebi nameฤu cenzuru kad poseฤuju samo one sajtove za koje unapred znaju da ฤe potvrditi njihove stavove. Iako su druลกtvene mreลพe slobodne platforme koje svakom daju pravo da ลกiri i tumaฤi podatke, vlasnici profila najฤeลกฤe prate objave svojih prijatelja i istomiลกljenika, ne izlaลพuฤi se drugaฤijim miลกljenjima, ลกto onemoguฤava dijalog i ลกirenje saznanja. U tom smislu internet je najbolja potvrda naลกih predrasuda, pa i teorija zavere.
(J. S. Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com