Evo kako možete na licu mesta da prevaziđete napad panike: Odmah uradite ovu stvar, savetuju psiholozi

Napad panike je iznenadni, zastrašujući doživljaj straha koji uvek nastaje iz čista mira i obično traje od deset minuta do pola sata.

Simptomi koji se doživljavaju su intenzivni: ubrzan rad srca, trnjenje ruku i nogu, nesvestica, nedostatak vazduha, osećaj da se menjate, gubite razum. Kada sve prođe osećate slabost, umor, iscrpljenost.

,,Napad panike je osećaj intenzivnog straha u situacijama u kojima nema realne pretnje. Na biološkom nivou izaziva ga aktivacija simpatičkog nervnog sistema. Simpatički nervni sistem je naš alarmni sistem. On je deo našeg autonomnog nervnog sistema, odgovoran je za reakciju „bori se ili beži“ i aktivira se pred zamišljenom ili realnom pretnjom“, objašnjava psiholog Leo Ivanišević.

Dešava se sve ono što bi se dešavalo kao kada bi pred vas iskočio tigar, samo što tigra nema. Pošto je telesna reakcija snažna, ljudi često pomisle da nešto fizički nije u redu sa njima, da će se onesvestiti, da će doživeti infarkt, da će umreti, a te misli onda samo pojačavaju strah.

,,Intenzivna aktivacija našeg simpatičkog nervnog sistema blokira naš prefrontalni korteks, deo mozga zadužen za racionalno razmišljanje. Osoba nije u stanju da bude trezvena, i zato nijedan logični argument ne uspeva da je umiri“, navodi Ivanišević.

Kako smiriti napad panike

Ovde je rešenje kontraintuitivno i zahteva hrabrost.

,,Zapamtite da hrabrost nije odsustvo straha, hrabrost je kada uprkos strahu nastavljamo dalje. Najbolji način da suzbijete strah od straha je da ga ne hranite svojim ponašanjem. Nemojte uvoditi nikakva bezbednosna ponašanja i mere, jer se onda ponašate kao da je opasnost stvarna i sami sebi šaljete signale opasnosti“, objašnjava psiholog Ivanišević.

Šta sve ne treba raditi

Nemojte insistirati na tome da ne smete da budete sami ili da ne smete da izađete sami iz kuće.

Nemojte sa sobom nositi sedative koje ćete piti na svoju ruku, jer dok oni počnu da deluju, napad panike će svakako proći.

Nemojte izbegavati svoje obaveze i svoj život i zatvarati se u čauru.

Nemojte ići na sto i jednu kontrolu kod lekara, ako ste već dobili informaciju da ste zdravi i rezultati su vam ok.

Iako ne osećate kao da možete da imate poverenja u život, ponašajte se kao da ga imate. Nećete se onesvestiti na sred ulice, ako se onesvestite, neko će vam pomoći.

Nećete se osramotiti u javnosti, ako se osramotite, koga briga, drugi će to zaboraviti jako brzo.

Nećete završiti sami i odbačeni, ako završite, naći ćete nove ljude.

Nećete imati napad tokom vožnje, jer ćete biti suviše zauzeti fokusiranjem na samu vožnju, a ako osetite da napad dolazi, zaustavićete se na prvom mogućem mestu i sačekati da prođe.

Napad panike jeste neprijatan, ali nemojte se ponašati kao da ne možete da ga podnesete, jer možete.

,,Napadi panike mogu da se reše brzo i lako uz pomoć psihoterapije i rada na sebi. Za početak, terapeut će vas naučiti ga da postoji način da smirite napad panike uz pomoć neke od tehnika, kao na primer, duboko i sporo disanje i fokusiranje na disanje, fizička aktivnost i mnoge druge“, navodi Ivanišević.

Suočite se sa strahom

On dodaje da postoji i još jedna tehnika za nošenje sa napadima panike, a to je da se „predamo strahu“, da se „naljutimo na strah“ i da mu kažemo „Pokaži mi najgore od sebe! Je li to sve što možeš? Daj mi još panike, spreman sam za to!“

Svaki napad panike mora da prođe nakon 10-20 minuta, nakon određenog vrhunca iza kog prosto nema dalje.

Ako izazovemo sebe na suočavanje sa strahom, gradimo svoj kapacitet za hrabrost i na licu mesta, u realnom vremenu, dobijamo dokaz da smo mnogo jači nego što smo mislili.

Nakon što smo rešili neposredne simptome , poželjno je uz pomoć terapeuta osvestiti koji to izazovi i strahovi, koji iracionalni obrasci razmišljanja i koja iskustva iz prošlosti su nas dovela do ove tačke i raditi na veštinama nošenja sa izazovima i tolerisanja neizvesnosti.

Anksioznost i napadi panike nam poručuju da nešto u životu moramo da promenimo i da nečim moramo da se pozabavimo.

To je najčešće neka stvar sa kojom izbegavamo suočavanje – odvajanje od nečega, postavljanje granica, raskid lošeg odnosa, prevazilaženje neke traume iz prošlosti, promena posla, završetak studija, bacanje u nepoznato.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

anksioznostnapad panikestreszdravljezivot
Komentari (0)
Dodaj komentar