Inteligenciju je moguće otkriti po jednom delu tela

Kaže se da su ‘oči prozor duše’, ali novo istraživanje sugeriše da bi isto tako mogle biti i prozor u mozak. Ljudske zenice reaguju na više od samo svetlosti. Ukazuju na uzbuđenje, zanimanje ili mentalnu iscrpljenost. Proširenje zenica FBI čak koristi za otkrivanje obmana.

Istraživanje sprovedeno u laboratoriju na Institutu za tehnologiju Džordžija pokazalo je da veličina zenice usko povezana s individualnim razlikama u inteligenciji. Što su zenice veće, to je inteligencija viša, konstatacija je do koje su doveli testovi rasuđivanja, pažnje i pamćenja.

Zapravo, tokom tri istraživanja otkriveno je da je razlika u veličini zenice između ljudi koji su postigli najbolje rezultate na kognitivnim testovima i onih koji su postigli najlošije dovoljno velika da je može uočiti i ‘neistrenirano oko’.

Taj iznenađujući odnos je prvi put otkriven dok su se proučavale razlike u količini mentalnog napora koji su ljudi koristili za izvršavanje zadataka u kojima je presudno pamćenja. Korišćeno je širenje zjenica kao pokazatelj napora, tehnika koju je popularizovao psiholog Danijel Kaneman u 1960-im i 1970-im. Tad je otkrivena veza između veličine zenice i inteligencije, ali nije se moglo sa sigurnošću reći da je pravilo kod svih primenjivo.

Zaintrigirani istraživači su sproveli nekoliko velikih istraživanja u koje su uključili više od 500 ljudi starosti od 18 do 35 godina iz Atlante. Izmerili su veličinu zenica učesnika pomoću uređaja za praćenje oka, koji beleži odraz svetlosti od zenice i rožnjače pomoću kamere i jakog računara.

Merili su zenice učesnika u stanju mirovanju dok su gledali u prazan ekran računara u trajanju od četiri minuta. Sve to vreme uređaj je snimao zenice ispitanika i na kraju izračunao prosečnu veličinu zenice svakog učesnika.

Inače, veličina zenice odnosi se na razmer crnog kružnog otvora u središtu oka. Može se kretati od oko dva do osam milimetara. Zenica je okružena šarenim područjem poznatim kao šarenica, koje je odgovorno za kontrolu veličine zenice. Zenice se, između ostalog, sužavaju kao odgovor na jaku svetlost, pa su svetla u laboratoriji bila prigušena.

U sledećem delu eksperimenta učenici su učestvovali u nizu kognitivnih testova dizajniranih za merenje ‘fluidne inteligencije’, sposobnosti rasuđivanja kod novih problema, ‘kapaciteta radne memorije’, sposobnosti pamćenja informacija kroz određeno vreme i ‘kontrole pažnje’ (sposobnosti fokusiranja pažnje usprkos smetnjama).

Otkriveno je da je veća veličina zenice povezana s većom fluidnom inteligencijom, kontrolom pažnje i, u manjoj meri, kapacitetom radne memorije – što ukazuje na fascinantan odnos između mozga i oka.

Zanimljivo je da je veličina zenica negativno korelirala s godinama: stariji učesnici su uglavnom imali manje, suženije zenice. Međutim, jednom standardiziran za godine, odnos između veličine zenice i kognitivnih sposobnosti ostao je nepromenjen.

Ali zašto veličina zenice korelira s inteligencijom? Odgovor na ovo pitanje je vezan s procesima koji se događaju u mozgu, piše Scientific American. Veličina zenice povezana je s aktivnošću u locus coeruleusu, jezgru smeštenom u gornjem moždanom stablu s dalekosežnim neuronskim vezama s ostatkom mozga.

Locus coeruleus oslobađa noradrenalin, koji deluje i kao neurotransmiter i kao hormon u mozgu i telu, a reguliše procese poput percepcije, pažnje, učenja i pamćenja.

Takođe pomaže u održavanju zdrave organizacije moždanih aktivnosti, tako da udaljene regije mozga mogu timski raditi na raznim zadacima i ciljevima.

Disfunkcija locus coeruleusa i rezultirajući slom organizirane moždane aktivnosti povezani su s nekoliko stanja, uključujući Alchajmerovu bolest i poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje.

Zapravo je ova organizacija aktivnosti toliko važna da mozak posvećuje većinu svoje energije kako bi je održao, čak i kad čovek ništa ne radi – na primer kad nekoliko minuta neprestano buljimo u prazan ekran računara.

Jedna od hipoteza je da ljudi koji imaju veće zenice tokom mirovanja imaju veću regulaciju aktivnosti locus coeruleusa, što pogoduje kognitivnim performansama i funkciji mozga u stanju mirovanja.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se istražila ova mogućnost i utvrdilo zašto su veće zenice povezane s višom fluidnom inteligencijom i kontrolom pažnje. Ali jasno je da se događa više nego što se samo vidi.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

deo telainteligencijaokozenica
Komentari (0)
Dodaj komentar