U trendu

Aleksejev: Ljudi u Beogradu razumeju odličnu muziku

BEOGRAD 8. aprila (Tanjug) – Čuveni ruski pijanista Dimitrij Aleksejev pred svoj prvi solistički koncert u Srbiji večeras (20:00) u Kolarčevoj zadužbini kaže da ga raduje susret sa novi prostorom, ljudima i publikom.

„Ljudi posvuda su različiti, kao i njihovi ukusi, tako da je uvek zanimljivo svirati u različitim mestima i otkrivati novu publiku. Znam da ljudi u Beogradu razumeju odličnu muziku.“ rekao je Aleksejev Tanjugu.

Ruski muzičar je otkrio da je jednom davno bio posetio Beograd na jedan dan, tokom nekog proputovanja, i tada nije svirao, a sada kaže da je srećan što je konačno u Srbiji i što nastupa.

Kako je najavljeno, Alekseijev će u Kolarcu izvoditi dela Johanesa Bramsa – Dva koralna preludijuma za orgulje, op.122 broj 6 i broj 10, u sopstvenoj transkripciji, Sonatu broj 3 f-mol, op. 5 i Horski preludijum op.122, broj 8, takođe u sopstvenoj transkripciji, kao i Fantaziju C dur, op. 17 Roberta Šumana.

Za nastup u Velikoj dvorani Kolaraca, u okviru koncertnog serijala „Steinvej end sans“, Aleksejev je spremio program sa nemačkom romantičarskom muzikom, a transkripcije Bramsa je uradio jer je otkrio da ta muzika „zvuči vrlo zanimljivo na klaviru takođe“.

Prema njegovim rečima, na svakom koncertu bi trebala postojati sprega između umentika i posetilaca jer „muzičari ne sviraju za vakum i prazan prostor, nego za ljude“.

Aleksejev je rekao da bi „publika trebala osetiti da nešto teče iz umetnika, neka vrsta energije“.

„Ako je muzika odlična, ljudi će je razumeti bez obzira koliko su sofisticirani. Ako im izvođač ponudi nešto posebno oni će to shvatiti“, primetio je pijanista.

Aleksejev je počeo svirati klavir sa 5 godina, a kasnije na Moskovskom konzervatorijumu profesor mu je bio istaknuti sovjetski pijanista i pedagog Dmitrij Baškirov.

Osvojio je nagrade na takmičenjima Margerit Long u Parizu 1969. godine, George Enesku 1970. u Bukureštu i Čajkovski 1974. u Moskvi, dok je 1975. godine u Lidsu postao prvi prvoplasirani pijanista koji je došao iz Sovjetskog Saveza.

Kritika je isticala da je jedan od najistaknutijih pijanista tog vremena, a njegov bogat repertoar, čiji je deo i snimljen, uključuje između ostalog dela Šumana, Bramsa, Prokofjeva, Šopena, Rahmanjinova i Šostakoviča.

Karijeru su mu obeležili koncerti sa vodećim orkestrima kao što su Berlinska filharmonija, Čikaški simfonijski orkestar, Filadelfijski orkestar, Kraljevski Koncertgebau iz Amsterdama, Orkester de Paris, Izraelska filharmonija i Minhenski bavarski radio.

Upitan da li postoji pravilo za uspešnu i dugotrajnu karijeru, Aleksejev je odgovorio da „nema recepata i svaki umetnik mora ići svojim putem“.

„Sve je to vrlo lično i pojedinačno. Najvažnija stvar za mene je odlična muzika i umetnost. To me čini tako entuzijasticnim za ono što radim. Čitav život izvodim ovu muziku i vrlo sam srećan“, zaključio je umetnik.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar