U trendu

IzloĹžba o ruskim piscima u emigraciji u Biblioteci grada

BEOGRAD – Ambasador Ruske federacije u Srbiji Aleksandar Čepurin otvorio je danas u Pozajmnom odeljenju Biblioteke grada Beograda izloĹžbu „Izgnanici bez svoje volje“ o ruskim piscima u emigraciji, priređenu povodom 100 godina od dolaska ruske emigracije u Srbiju, tadaĹĄnju Kraljevinu SHS.

Čepurin je istakao da postavka, koju je Biblioteci grada Beograda ustupio Ruski fond kulture, svedoči o vrlo bitnom momentu za istoriju odnosa Srbije i Rusije i izrazio nadu da će izloĹžba „Izgnanici bez svoje volje“ dati dodatni doprinos razumevanju dva naroda.

IzloĹžba otkriva istoriju Ĺživota pisaca u egzilu i prikazuje pisma, beleĹĄke, autograme, fotografije I.A. Bunjina, I.S. Ĺ meleva, N.A. Teffi, A.M. Remizova, B.G. Pantelejmonova, K.D. Baljmonta.

Na izložbi se mogu videti novine i časopisi ruskih emigranata koji su u posedu Srpskog bibliofilskog društva Srbije, knjige i monografske publikacije koje Biblioteka grada Beograda poseduje o ruskoj emigraciji, a drugi deo prikazuje ruske emigrante koji su svoj talenat i stvaralaštvo ispoljili u Beogradu, pre svega strip crtače (Golovčenko, Ivkovič, Kuznecov, Lobačov, Navoev, Ranhner, Soloviev i Šenšin) i njihove izuzetne ilustracije dela srpske književnosti i srpskih tema iz života.

Deo postavke sačinjavaju njihovi lični predmeti, pasoĹĄi, pisma, fotografije, prijave boraviĹĄta i drugo, a tu je i segment „Ruski strip kraljevine Jugoslavije“ koji je za ovu priliku ustupila autorka izloĹžbe prof. dr Irina Antanasijević, profesor ruske knjiĹževnosti na FiloloĹĄkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Direktorka BGB-a Jasmina Ninkov je istakla da izložba predstavlja lična svedočenja pisaca i strip crtača koji su pre 100 godina došli u Beograd i uticali na njegovu kulturnu istoriju.

Biblioteka grada Beograda je od Ruskog fonda dobila preko 2.000 vrednih i luksuznih izdanja knjiga za decu i odrasle i multimedijalnu građu koja se nalazi ogranku „Vladimir Desnica“ u Sava Centru kao poseban fond pod nazivom „Biblioteka Sergej Mihalkov“.

Ninkov je rekla da će, zahvaljujući saradnji sa Ruskim fondom kulture, uskoro u tom ogranku početi besplatni kursevi ruskog jezika za decu i odrasle i da će to biti ruski kutak sa različitim sadržajima.

Potomak ruskih emigranata i jedan od najpoznatijih hroničara ruske emigracije Aleksej Arsenjev je podsetio na veliki doprinos koji su Rusi dali u svim sferama društvenog i kulturnog života Srbije.

Na otvaranju izloĹžbe nastupili su crkveno-dečiji hor „Orlić“ iz Batajnice, učenica trećeg razreda Devete gimnazije „Mihailo Petrović Alas“ Valentina Sjeničić i učenik FiloloĹĄke gimnazije Danilo Danilović.

Prema popisu iz 2002. godine u Srbiji živi 2.588 Rusa, od čega 90 posto u Beogradu i Vojvodini.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.